Udruženja pozivaju lokalne samouprave: Mojsinjske planine i Stalaćku klisuru proglasiti za zaštićeno područje

Kako se navodi na sajtu WWF Adria, u prethodnom periodu sve tri lokalne samouprave pokazale su razumevanje i interes za zaštitu i očuvanje ovog područja, zbog čega je sada pravi trenutak da se, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, obrate Zavodu za zaštitu prirode i pokrenu važan poduhvat uspostavljanja zaštite. Time će se, navodi se, ostvariti i potencijal za održivi razvoj ovog izuzetno vrednog i atraktivnog predela.

"Zaštita ovog područja je od ogromnog značaja za očuvanje prirodnih i kulturnih bogatstava, ali i održivi razvoj opština Ražanj i Ćićevac, kao i Grada Kruševca jer će omogućiti i rast važnih grana zelene ekonomije kao što je održivi turizam", izjavio je Strahinja Macić iz Polekol-a.

Podsećanja radi, Zavod za zaštitu prirode je još 2013. godine izradio studiju zaštite Predela izuzetnih odlika Mojsinjske planine i Stalaćke klisure Južne Morave, koja nažalost nije bila prepoznata od strane donosioca odluka, navodi se na sajtu WWF Adria. Proglašenje zaštite je od strateškog interesa za grad Kruševac i opštine Ćićevac i Ražanj, ali i od nacionalnog značaja, imajući u vidu da je u Srbiji i dalje svega oko 7,8 odsto ukupne teritorije pod zaštitom.

"Ne samo što imamo mali procenat zaštićene teritorije, nego su zaštićena područja i neravnomerno raspoređena. Uz Veliku i Južnu Moravu, koje predstavljaju jedan od najznačajnijih ekoloških koridora, praktično da i nemamo zaštićenih područja. Zbog toga je od izuzetnog značaja da se krene u postupak zaštite Mojsinjskih planina i Stalaćke klisure", dodaje Goran Sekulić iz WWF-a.

Zaštićena područja ključna su za očuvanje biodiverziteta i lokalni razvoj, kao i očuvanje kulturnog i istorijskog nasleđa. Prostor Mojsinjskih planina ima specifičnu geološku građu i kao takav je jedan od najstarijih terena na području Srbije i obiluje kulturnim nasleđem iz antičkog, rimskog, vizantijskog i srednjovekovnog perioda. Stalaćka klisura, sa dužinom od 24 kilometra i dubinom od 300 metara, predstavlja jedinstven geološki i predeoni fenomen.

WWF i Polekol će nastaviti da aktivno zagovaraju i pružaju podršku lokalnim samoupravama u pravcu ostvarivanja zaštite ovog područja, navodi se na sajtu WWF Adria.