Na današnji dan, pre 77 godina: U bombardovanju Beograda poginulo i povređeno više hiljada civila

Pre 77 godina, 16. i 17. aprila, dogodilo se savezničko bombardovanje Beograda u kojem je poginulo i povređeno više hiljada civila, a pričinjena je velika materijalna šteta, objavio je zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić na svojoj Fejsbuk stranici.

Izvor: B92.net

Petak, 16.04.2021.

17:30

Na današnji dan, pre 77 godina: U bombardovanju Beograda poginulo i povređeno više hiljada civila
Poèast žrtvama u Krunskoj; Foto: Beoinfo

"Naš grad je bombardovan tri puta u aprilu, a dva puta u maju 1944. godine. Najteže bombardovanje dogodilo se 16/17. aprila 1944. godine na pravoslavni Uskrs. Beograd je bombardovalo oko 600 savezničkih bombardera, za trećinu više nego u aprilu 1941. godine. Nacisti nisu imali protivvazdušnu odbranu za razliku od aprila 1941. godine kada je Beograd branio Šesti lovački puk avijacije Kraljevine Jugoslavije koji je oborio između 30 i 40 nemačkih aviona. Prema nemačkim izvorima u savezničkom bombardovanju Beograda 1944. godine poginulo je oko 1.600 civila, 343 nemačka i 96 italijanskih vojnika. Jugoslovenska Vlada u izbeglištvu koja se nalazila u Londonu tvrdila je da je u Beogradu bilo oko 3.000 civilnih žrtava, a u Zemunu oko 1.200. Na grobljima je zvanično sahranjeno oko 750 lica, mada nisu svi poginuli sahranjeni na groblju. Ambasada SAD u Beogradu, posle Drugog svetskog rata, procenila je broj poginulih na 2.271 lice", navodi se u objavi.

Kako je naveo Vesić, saveznici su zvanično objavili da su njihovi ciljevi bombardovanja bili železnički koloseci Beograd – Sava, Zemunski aerodrom i fabrike aviona Rogožarski i Ikarus, Danubijus, Zmaj, Teleoptik, zemunska železnička stanica, aerodrom, brodogradilište i rafinerija na Čukarici. Oštećeni su mostovi na Savi i Dunavu. Pogođeno je tadašnje porodilište u Krunskoj ulici (danas Zavod za zaštitu zdravlja studenata). Razaranja su bila najveća u oblasti Bajlonijeve pijace gde je poginulo 200 ljudi od zalutale bombe. Pogođena je Palata Albanija (sklonište u kojem su svi izginuli), Terazije, Tehnički i Pravni fakultet, više bolnica, humanitarnih institucija i crkava, prenosi Beoinfo.

"Saveznici su posle rata tvrdili da su za bombardovanje dobili saglasnost Vrhovnog štaba Narodnooslobodilačke vojske kao i Jugoslovenske vlade u izbeglištvu koja se nalazila u Londonu. Postoje dokazi da je bombardovanje nemačkih ciljeva u Beogradu tražila komanda vojske Draže Mihalovića još 1942. i 1943. godine. Naravno, niko od njih nije tražio da se bombarduju civilni ciljevi već samo položaji nacista. Beograd nikada neće zaboraviti ovo bombardovanje i nevine žrtve, naše sugrađanke i sugrađane", navodi se u objavi Gorana Vesića.

Počast žrtvama bombardovanja porodilišta u Krunskoj

Pomoćnik gradonačelnika Andreja Mladenović položio je danas venac u Krunskoj 57, gde je 16. aprila 1944. godine bombardovano gradsko porodilište.

Mladenović je podsetio da su u tom napadu savezničkih aviona stradale 22 porodilje i njihove bebe, prenosi Beoinfo.

"Sećamo se tragično nastradalih majki, beba, očeva i osoblja porodilišta u Krunskoj ulici. Sećajući se tih ljudi moramo da istaknemo tragičnu sudbinu Beograda u Drugom svetskom ratu, koji je bio bombardovan od nacista, ali i od saveznika u više navrata. Bombardovanje porodilišta u Krunskoj ulici predstavlja strašan primer teške sudbine žitelja Beograda tokom okupacije", ukazao je Mladenović.
Foto: Beoinfo
Na mestu porodilišta danas se nalazi Zavod za zaštitu zdravlja studenata, podsetila je doktorka zavoda Mila Paunić.

"Na ovom mestu, tog 16. aprila 1944. desila se velika tragedija, prekinuti su životi mladih mama i njihovih beba. Danas gledamo u budućnost brinući se o zdravlju ljudi koji su budućnost naše zemlje", istakla je Paunić.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: