Predstavljena edicija Koreni u izdanju SANU i Glasnika

Prisutne je pozdravio predsednik SANU akademik Vladimir Kostić, a o ediciji, koju je Akademija objavila sa Javnim preduzećem "Službeni glasnik", govorili su i direktorka i glavni urednik "Službenog glasnika" dr Jelena Trivan, akademici Aleksandar Loma i Ccaslav Ocić i priređivač Borisav Čeliković.

Kostić je podsetio da je 2016. obeležena 175.godišnjica kontinuiteta SANU, u kojoj je posebno mesto imalo obeležavanje 160 godina od rođenja Jovana Cvijića, "jednog od najznačajnijih naučnika i istraživača sa ovih prostora, pred čijim nas opusom (a živeo je nepune 62 godine), hvata neverica".

"Značaj poduhvata koji danas promovišemo, bojim se da u ovom trenutku, i ne razumemo dovoljno, sem da osećamo sigurnost pred činjenicom da se tako čuva jedan i to kapitalni deo njegovog rada", rekao je Kostić.

Predsednik SANU istakao je dobru saradnju sa "Službenim glasnikom", primetivši da i jedni i drugi moraju budućim šefovima bilo kog i bilo kakvog računovodstva "strpljivo objašnjavati da se ne može sve meriti razlikom zarade i troškova, da ne bi bili prinuđeni da u nekoj dužoj i složenijoj vremenskoj sekvenci proglasimo bankrot sopstevne kulture i civilizacije, što bi bio konačni bankrot".

Kostić je naglasio da je među važnijim ulogama SANU da neke ličnosti, mesta i vremena sačuva i protumači, a "cena neuspeha su rascepi, crne rupe u kolektivnom sećanju, koji nas u susretu sa realnošću čine nalik osobama sa parcijalnom amnezijom" i dodao da će 2017. godina umnogome biti posvećena Stojanu Novakoviću, još jednoj fascinantnoj ličnosti naše istorije.

Trivan je istakla da je "Službeni glasnik" rešio da u "zemlji u kojoj se olako zaboravlja i rasipa kulturno i naučno nasleđe", u do sada 29 objavljenih knjiga predstavi istraživanje srpskih zemalja, stanovništva i običaja i vrati u žižu naučnog istraživanja ono što je davno započeo Cvijić sa saradnicima.

Edicija "Koreni" ima za cilj, kako je objasnila Trivan, da studije Jovana Cvijića i njegovoih saradnika, objavljivane u Srpskom etnografskom zborniku Srpske kraljevske akademije, ponovo vrati u srpski kulturu i to u izvornom obliku, ali na novi način.

"Jovana Cvijića, njegove saradnike i SANU sprečili su ratovi da u 10 godina, kako su planirali, istraže čitav srpski etnički prostor. Kasnije u novoj zajedničkoj državi, Srbi su se udaljili od svojih korena tako da ono što Službeni glasnik radi od 2010. bez pauze do danas, jeste pokušaj vraćanja nacije sopstvenim korenima, ali i da se kroz opise sredina u kojima žive Srbi izvan granica obuhvati čitav etnički i kulturni prostor", kazala je Trivan.

Čeliković je rekao da je u 29 knjiga biblioteke "Koreni" objavljeno 215 studija sa više od 50 karata u prilogu, na više od 22.000 strana, u kojima se nalaze podaci o 2.186 naseljenih mesta.

Knjige obuhvataju središnji prostor Srbije oivičen Drinom na zapadu, Savom i Dunavom na severu, Timokom na istoku i Pčinjom na jugu.

Nisu objavljene knjige o predeonim celinama severno od Save i Dunava, zatim južno od Zapadne Morave, u slivovima Lima, Ibra, Južne Morave i Drima, a koje se nalaze u današnjim granicama Srbije.

Čeliković je rekao da su u pripremi za ovu i narednu godinu studije o predeonim celinama Kosova i Metohije i da će 30. knjiga doneti Cvijićeva antropogeografska istraživanja Stare Srbije i Makedonije, zatim sledi knjiga o Kosovskom Pomoravlju.

On je rekao da je u planu da se u narednih tridesetak knjiga prikupe i objave studije o predeonim celinama u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji, Grčkoj, Rumuniji, Mađarskoj, Slovačkoj, Ukrajini, Sloveniji i Italiji u kojima Srbi žive danas ili su nekada živeli.

"Tako će u korpusu od oko 80 knjiga biti obuhvaćen srpski etnički prostor sa najznačajnijim napisanim studijama o naseljima, poreklu stanovništva i običajima. Ova biblioteka ne može promeniti istorijske tokove i procese koji su se dogodili ili će se događati, ona ne može vratiti potomke u zavičaje predaka, ne može zaustaviti zamiranje srpskih sela, ali može ostaviti trag o postojanju i trajanju, ukazati na korene. Ona je zaostavština za budućnost potomcima da znaju ko su, šta su i odakle su", rekao je Čeliković.