Narodna biblioteka dobija novu riznicu: Imaće i muzej srpske književnosti

Sve je spremno za početak izgradnje depoa za ogromnu pisanu građu.

Kultura

Izvor: B92

Nedelja, 16.02.2020.

12:30

Narodna biblioteka dobija novu riznicu: Imaće i muzej srpske književnosti
Foto: depositphoto/stoyanh

Dok je izbor upravnika Narodne biblioteke Srbije i dalje veoma neizvestan, uveliko teku pripreme za izgradnju novog depoa u koji bi bila smeštena ogromna građa koja se čuva u ovoj instituciji.

Nepregledna riznica knjiga biće smeštena u novoj zgradi, pored sadašnjeg zdanja u Skerlićevoj 1, sa kojim će biti povezana podzemnim hodnikom, saznaju "Novosti".

Iako još nema zvanične procene, stručnjaci pretpostavljaju da bi izgradnja depoa mogla da košta više od rekonstrukcija Narodnog i Muzeja savremene umetnosti, oko 70 miliona evra. Dobijena je saglasnost naslednika poznatog arhitekte Ive Kurtovića, koji je 1966. projektovao zgradu NBS, potrebne dozvole i urađena analiza terena. Na taj način stekli su se uslovi da se, u saradnji s Društvom arhitekata Beograda, uđe u proceduru konkursa za izradu idejnog rešenja, koje bi trebalo da bude završeno do kraja maja.

U razgovoru, za "Novosti", Milisav Vulović, načelnik bezbednosno-tehničke službe NBS, kaže da će novi objekat imati tri podzemne i jednu nadzemnu etažu, s tim što će se na krovu nadzemne etaže u potpunosti sačuvati postojeće uređenje zelenih i pešačkih površina.

"Površina u osnovi na kojoj je moguća gradnja je 4.590 kvadrata, što znači, ako se ostvari projekat na četiri sprata, da će Narodna biblioteka dobiti više od 15.000 kvadrata", kaže Vulović.

To bi zadovoljilo potrebe biblioteke za narednih 30 godina.
Podzemne etaže bi bile predviđene za smeštaj knjiga i časopisa, a nadzemna jednim delom kao kancelarijski prostor, dok bi preostalih hiljadu kvadrata bilo opredeljeno za multifunkcionalni izložbeni prostor.

"Dugo je, u našoj javnosti, carevala pogrešna predstava kako je za neophodno proširenje Biblioteke potreban eksterni depo", kaže Laslo Blašković, v. d. direktora NBS.

"Nakon razgovora s gradskim arhitektom, te nosiocem autorskih prava, čelnicima Zavoda za zaštitu spomenika kulture, kao i stručnjacima iz Društva arhitekata Beograda, pristupilo se detaljnom geotehničkom istraživanju terena i analizi statičke stabilnosti postojećeg objekta u odnosu na budući depo. Stručnjaci Građevinskog fakulteta izradili su izveštaj, u kojem stoji da statička stabilnost konstrukcije objekta Narodne biblioteke Srbije neće biti ugrožena, ako dubina fundiranja novog depoa bude približno na nivou postojećeg."

Blašković kaže i da je dobijena dozvola da se radi na mogućnosti za izgradnju dela koji bi bio iznad zemlje, čime bi se stekli svi preduslovi da se, u okviru novog dela Biblioteke, izgradi i memorijalni objekat, oličen u Muzeju srpske literature.

Prema rečima Blaškovića, uzori bi bili muzeji sličnog tipa kao što je nova biblioteka Velike Britanije.

"Naš sanjani muzej u postojećem arhitektonskom kontekstu mogao bi da nalikuje i muzeju književnosti pri Nacionalnoj biblioteci Austrije, koji se nalazi u velelepnom Hofburgu. Muzej srpske literature ne može da ostane i opstane na entuzijazmu nekog pojedinca, već je to briga ozbiljne države, odnosno, njene nacionalne biblioteke. Konkretno, treba početi od legata koje već posedujemo u našoj zbirci - Crnjanskog, Rakića, Micića... "

Stotine kilometara polica

Jedna od najskupljih stavki biće opremanje novog depoa, a najviše će koštati kupovina specijalnih kompakt-polica, koje štede prostor omogućujući skladištenje mnogo većeg broja knjiga od klasičnih polica. Do sada je u NBS ugrađeno oko devet kilometara polica, prošle godine je za kupovinu tri kilometra dato 25 miliona dinara. Za smeštaj celokupne građe iz postojećeg depoa biće potrebno još oko 100 kilometara polica, a za novi depo između 150-180 kilometara, u zavisnosti od projektantskog rešenja.

Površna rekonstrukcija

Da su sadašnji depoi u lošem stanju saznalo se tek posle rekonstrukcije zgrade Narodne biblioteke Srbije, za koju je potrošeno četiri miliona i tri stotine hiljada evra. Za pet godina, koliko je trajala rekonstrukcija, obnovljen je korisnički, manje bitan deo, dok je "srce" zgrade ostalo netaknuto. Od 24.000 kvadrata, u vreme tadašnjeg upravnikovanja Sretena Ugričića, rekonstruisano je samo šest hiljada. Velika afera tada je izbila kada su čitaoci u kontejnerima pronašli značajne knjige iz Narodne bilioteke.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: