Andrićev dan na B92

Pre tačno pedeset godina, 26. oktobra 1961. godine, saopšteno je da je Ivo Andrić dobitnik Nobelove nagrade iz oblasti književnosti. U tu čast danas je na B92 dan posvećen Andriću i njegovom stvaralaštvu.

Kultura

Izvor: B92

Četvrtak, 06.10.2011.

11:49

Default images

Pročitajte, pogledajte i preslušajte sve što smo vam pripremili, zahvaljujući Laguni i Dereti osvojite i Andrićeve knjige objavljene tokom poslednjih godina, a Muzej Ive Andrića vas poziva u goste.

Pozivamo vas da upoznate Beograd na drugačiji način - čitajući Andrićeve "znakove pored puta", pročitajte kako su Laguna i Dereta na inicijativu Zadužbine Ive Andrića od starih priča napravili nove bestelere, pripremite se za posetu Višegradu, saznajte koje su Andrićeve knjige najčitanije u beogradskim bibliotekama, posetite Zadužbinu i Muzej Ive Andrića, i saznajte kako će da izgleda Andrićgrad...

Te 1961. godine u najužem izboru su, pored Andrića, bili i engleski pisci Lorens Darel i Grejam Grin, Amerikanac Džon Štajnbek i Italijan Alberto Moravija. Andrić je u Stokholm otišao 5. decembra u društvu supruge Milice, a svečana ceremonija dodele Nobelovih nagrada održana je 10. decembra u dvorani Koncertne palate Švedske akademije. Dr Anders Esterling, član Akademije, rekao je Andriću prilikom uručenja nagrade: "Veliko je zadovoljstvo za Švedsku akademiju da u Vama nagradi jednog vrednog predstavnika onog jezičkog područja koje do sada nije bilo predstavljeno u listi nagrađenih. Sa izražajem naših iskrenih čestitki, ja Vas molim da primite ovaj znak počasti iz ruku njegovog Veličanstva Kralja..."

Ivo Andrić se potom obratio svojim govorom na francuskom "O priči i pričanju", koji je kasnije objavljen u knjizi "Istorija i legenda", u okviru Sabranih dela: "Stoga bih želeo da težište ovog kratkog izlaganja postavim, kao što je po mom mišljenju pravo i umesno, na razmatranje o priči i pričanju uopšte. Na hiljadu raznih jezika, u najraznoličnijim uslovima života, iz veka u vek, od drevnih patrijarhalnih pričanja u kolibama, pored vatre, pa sve do dela modernih pripovedača koja izlaze u ovom trenutku iz izdavačkih kuća u velikim svetskim centrima, ispreda se priča o sudbini čovekovoj koju bez kraja i prekida pričaju ljudi ljudima. Način i oblici toga pričanja menjaju se sa vremenom i prilikama, ali potreba za pričom i pričanjem ostaje, a priča teče dalje i pričanju kraja nema. Tako nam ponekad izgleda da čovečanstvo od prvog bljeska svesti, kroz vekove priča samo sebi, u milion varijanata, uporedo sa dahom svojih pluća i ritmom svoga bila, stalno istu priču. A ta priča kao da želi, poput pričanja legendarne Šeherezade, da zavara krvnike, da odloži neminovnost tragičnog udesa koji nam preti, i produži iluziju života i trajanja. Možda je u tim pričanjima, usmenim i pismenim, i sadržana prava istorija čovečanstva, i možda bi se iz njih mogao bar naslutiti, ako ne i saznati, smisao te istorije. I to bez obzira na to da li obrađuju prošlost ili sadašnjost."

Nobelova nagrada se sastoji iz tri dela: Nobelove medalje, Nobelove diplome i dokumenta Skandinavske banke o novčanom iznosu Nobelove nagrade. Nobelova medalja je delo švedskog vajara i gravera M. Erika Lindberga. Na aversu je bareljef utemeljivača nagrade Alfreda Nobela, a na reversu bareljef mladića koji pod lovorom sluša i zapisuje pevanja muza. Ugraviran je stih iz VI pevanja Vergilijeve Eneide, na latinskom: Kako je slatko videti ljudski život oplemenjen pronalascima. Medalja je od zlata, promera 60,5 mm.

Diploma Nobelove nagrade se sastoji iz dva dela, i osim osnovnih podataka o nobelovcu i sastavu Nobelovog komiteta, sadrži još i odluku o dodeli nagrade sa obrazloženjem. Ispisana je zlatotiskom na pergamentu kaširanom na dasci presvučenoj plavom kožom. Andrić se 17. maja 1962. godine obratio Savjetu za kulturu NR BIH u kojem saopštava svoju odluku da 50% dinarskog iznosa primljenog na ime Nobelove nagrade poklanja u svrhu unapređenja bibliotekarstva.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

17 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Uništeno; Zelenski: Hvala na preciznosti

U ukrajinskom napadu na vojni aerodrom na Krimu u sredu ozbiljno su oštećena četiri lansera raketa, tri radarske stanice i druga oprema, saopštila je danas Ukrajinska vojna obaveštajna agencija.

14:21

18.4.2024.

1 d

Podeli: