Bora Dugić i kraljevi frule pred beogradskom publikom

Dom omladine Beograda, uz pokroviteljstvo Sekretarijata za kulturu Grada Beograda, predstavlja gala koncert pod nazivom “Kraljevi frule” u Kombank dvorani 23. maja u 20h.

Kultura

Izvor: B92

Nedelja, 05.05.2019.

12:00

Bora Dugić i kraljevi frule pred beogradskom publikom
Foto: Promo

“Kraljevi frule” je izuzetan projekat koji u formi super-grupe okuplja najbolje muzičare na ovom instrumentu sa Balkana. Pedeset godina rada Bore Dugića (Srbija), magični kaval Teodosi Spasova (Bugarska) i nova sazvučja panove frule Madalina Luke (Rumunija)! Ovi majstori će nam se predstaviti svojim solo programima, ali i zajedničkim nastupom, slaveći bogatstvo zajedničke tradicije i individualnu virtuoznost.

Bora Dugić (Đurđevo, 1949.) proslavljeni je srpski muzičar i virtuoz na fruli, narodnom instrumentu koji se smatra jednim od standarda u sazvučju više balkanskih naroda. Dugić ove godine slavi redak jubilej, koga svakako vredi obeležiti, između ostalog i ovim koncertom: 50 godina rada i 70 godina života.

U knjizi za prvi razred osnovne škole, uz objašnjenje šta je frula stoji njegova fotografija, na šta je posebno ponosan, kao i na činjenicu da u udžbeniku za peti osnovne piše kako je frula jednostavan instrument, ali neki frulaši mogu da na njoj sviraju i teže kompozicije mnogo dubljeg sadržaja. Tako se preporučuje đacima da slušaju album “Čarobna frula” Bore Dugića.

Dugić je završio gimnaziju i Višu pedagošku školu, u Kragujevcu, gde je bio i sekretar KUD „Abrašević“ , potom član Velikog narodnog orkestra Radio-televizije Beograd. Kao solista frulaš snimio je desetak ploča i kaseta, nekoliko CD-ova i video-kaseta i održao stotinak solističkih koncerata širom sveta. Dobitnik je Zlatnog beočuga za trajni doprinos kulturi Beograda i brojnih domaćih i međunarodnih priznanja, te Ordena Svetog Save drugog stepena, kojim ga je odlikovala Srpska pravoslavna crkva februara 2013. godine.
Madalin Luka / Foto: Promo
Teodosi Spasov (Theodosii Spassov, 1961) slavni je bugarski džez muzičar koji svira kaval, drvenu “pastirsku” frulu sa osam rupa, jedan od najstarijih instrumenata u Evropi, bogat tonovima i tehničkim mogućnostima. Teodosi Spasov razvio je svoj jedinstveni stil sviranja instrumenta sintetizujući tradicionalni folklor sa džezom i klasičnom muzikom. Već decenijama gostuje širom Evrope, Azije, Bliskog istoka, Australije, Kanade i Sjedinjenih Država: u aprilu 1995. godine magazin “Newsweek” prepoznao je Spasova kao jednog od najtalentovanijih istočnoevropskih muzičara u svom članku “Najbolji na Istoku”, ističući da “… nije samo preživeo postkomunističku kulturnu pustoš – on je zapravo izmislio novi muzički žanr. ” Učestvovaao je u snimanju preko dvadeset CD-ova, četiri samostalna, koja su širom sveta zaslužila prizanja. Komponovao je i izveo brojne filmske partiture, uključujući i onu za poznati francusko-bugarski igrani film “Granitza” (1993.). Snimio je i teme za filmove italijanskih kompozitora Carlosa Siliotta i Ennio Morriconea pod nazivom “Italijanska priča”. Kod kuće u Bugarskoj, Spasov je nacionalni lik i muzički heroj, a nedavno mu je dodeljena i nagrada “Muzički umetnik godine”. Umetnički je direktor svetski poznatog ansambla muzike, drame i plesa “Philip Koutev“. Trenutno je solista Bugarskog nacionalnog radija.

Madalin Luka (Madalin Luca) rumunski je umetnik nove generacije, koji donosi svež pristup tradicionalnom instrumentu – panovoj fruli. Tokom karijere hrabro se bavio različitim žanrovima – rumunskom tradicionalnom muzikom, klasičnom muzikom, džezom, world muzikom, a učestvovao je na brojnim festivalima i koncertima u Evropi, nastupajući kako solo, tako i sa različitim bendovima i orkestrima. Madalin Luka se u javnosti profilisao kao tragač za novim načinima muzičkog izražavanja, eksperimentišući sa neotkrivenim mogućnostima panove frule, uvodeći je u nove muzičke teritorije, koje do sad nije pohodio nijedan drugi muzičar na ovom instrumentu. On stvara sopstveni svet zvuka, koristeći akustičnu i elektronski tretiranu panovu frulu, kroz sredstva izražavanja elektronske i eksperimentalne muzike, razne zvučne efekte.

Ulaznice se mogu kupiti po cenama od 1000 RSD, 1400 RSD i 1800 RSD.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 3

Pogledaj komentare

3 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: