Džoan Baez u subotu nastupa u Beogradu

Američka folk legenda Džoan Baez privodi svoju veliku svetsku turneju kraju. Pretposlednja stanica na kojoj će se zaustaviti je Beograd, gde nastupa 18. oktobra u velikoj sali Doma sindikata, sa početkom u 20 časova.

Kultura

Izvor: Izvor: B92

Petak, 17.10.2014.

09:10

Default images

Nakon nekoliko uzastopnih nastupa u pariskoj Olimpiji, koncerata u Velikoj Britaniji, Slovačkoj, Sloveniji i Češkoj, Džoan Baez turneju završava upravo na Balkanu, a posle beogradskoj očekuje je još samo jedan koncert, i to u Zagrebu.

“Mnogo je tu emocija kada se vraćam na neka mesta koja su za mene bila više od običnog koncerta, bila su to svojevrsna politička obraćanja i povezivala sam se sa ljudima”, kazala je Baez nedavno u razgovoru za portal B92, prisećajući se svojih nastupa na Balkanu krajem osamdesetih i početkom devedestih godina. “Sada se vraćam u regiju koja mi je veoma značajna.”

Kada je reč o nastupu koji priređuje beogradskoj publici, Baez nije otkrila mnogo, samo je najavila da će napraviti presek svoje karijere uz nekoliko iznenađenja. Greške i improvizacije takođe su poželjne, tvrdi ona.

“Oh, volim da grešim i da budem blesava. Mislim da publika to najviše voli. Imamo slobodu da se šalimo, da se zabavljamo. Malo je teže kada komunicirate drugim jezicima, ali možete i tada nešto da uradite i na malo drugačiji način. Mislim da je važno da ne bude sve previše uređeno i ozbiljno”, navodi ona.

Ceo intervju sa Džoan Baez, u kojem otvoreno govori o muzici, Pitu Sigeri i Bobu Dilanu, ali i o Baraku Obami i 5. oktobru u Srbiji, možete pročitati OVDE. Posle više od pola veka uspešne karijere, ona je ostala muzičko čudo čiji je uticaj nemerljiv – marširala je u prvim redovima pokreta za ljudska prava sa Martinom Luterom Kingom, pevala u Hanoju tokom rata u Vijetnamu, inspirisala je Vaclava Havela u njegovoj borbi za Češku republiku, pevala je na prvoj turneji Amnesti internešnela i nedavno je stajala pored Nelsona Mendele kad je svet slavio njegov 90. rođendan u londonskom Hajd parku.

Imala je značajnu ulogu u pokretu za pravo slobode govora, stajala je rame uz rame sa Cezarom Čavezom, organizovala je demonstracije protiv rata u Vijetnamu, a onda je 40 godina kasnije pozdravila hrabrost Dixie Chicks koje su protestovale protiv rata u Iraku.

Njeni prvi albumi doneli su mnoštvo tradicionalnih balada koje su uvrštene u rokenrol svakodnevicu, pre nego što je bez trunke sujete predstavila Boba Dilana svetu 1963, čime je započela tradiciju obostranog mentorskog rada koja je dugo trajala.

Džoan Baez je proteklih godina bila zauzetija nego ikad ,otkad je 2008/9. obeležila pola veka svog legendarnog nastupa 1958. u proslavljenom Klubu 47 u Kembridžu i debitovanja na Njuport festivalu 1959.

Pored mnogobrojnih turneja po Americi i inostranstvu, nedavno je njena debitantska ploča “Vangard” iz 1960. uvrštena u Gremijev Dom slavnih. Uručena joj je nagrada za izuzetno inspirativan rad na polju borbe za ljudska prava na proslavi 50. godišnjice rada Amnesti internešnela 2012.

Među brojnim priznanjima, ona je dobila i nagradu za životno delo, najveće priznanje koje dodeljuje američka akademija za diskografsku umetnost (2007). “Day After Tomorrow”, njen album iz 2008. odlično je prošao kod kritičara i nominovan je za nagradu Gremi. Posle izdavanja tog albuma, na kanalu PBS emitovana je i premijera njene životne priče “Joan Baez: How Sweet the Sound”.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 7

Pogledaj komentare

7 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: