Umetnička dela koja su oteli nacisti u Bundestagu

U Bundestagu su otkrivena umetnička dela koja su nacisti oduzeli vlasnicima, piše nemački "Bild", a saznanje ovog tablioda je, bez navođenja zakonskih vlasnika spornih dela, potvrdio i jedan portparol predsednika nemačkog parlamenta.

Kultura

Izvor: Tanjug

Ponedeljak, 30.12.2013.

12:06

Default images

Kada je reč o umetničkim delima za koje se kaže da potiču iz nacističkih kolekcija, tabliod navodi da je to slika "Kancelar Bilov govori u Rajhstagu", koju je naslikao u ulju Gorg Valtenberger 1905. godine i da se u drugom slučaju radi o "Ulici u Kenigsburgu" slikara Lovis Corinth iz 1918. godine.

Prema informacijama "Bilda", ta druga slika potiče iz kolekcije minhenske porodice Rolfa Gurlita, kome su državni organi oduzeli 1.280 dela, zbog sumnje da je reč o vrednostima koje su nacisti konfiskovali pravim vlasnicima.

Bundestag je još pre četiri godine morao da sliku "Bizmark sa šeširom" od Franca fon Lenbaha vrati stvarnom vlasniku, prenosi tabliod, navodeći da umetnine u Bundestagu od 2012. godine istražuje jedna istoričarka umetnosti.

Kolekcija umetničkih dela Bundestaga, kako se navodi, ima oko 4.000 dela, od kojih je 700 nastalo pre završetka Drugog svetskog rata.

Dosadašnja istraživanja, koja bi najkasnije u aprilu sledeće godine trebalo da budu okončana, pokazuju da u Bundestagu ima 108 dela, nerazjašnjenog porekla - o kojim se delima radi, "Bild" nije dobio odgovor.

Predsednik Centralnog saveta Jevreja Nemačke Diter Grauman u izjavi ovom tabliodu zahtevao je od Bundestaga javnu listu dela, čije je poreklo sumnjivo.

Nemačka je krajem ove godine saznala da su u Minhenu istražni organi pronašli i zaplenili najmanje 121 uramljenu sliku i 1.285 neuramljenih umetničkih dela, vrednih oko milijardu evra - među kojima su ulja na platnu, litografije i akvareli velikih umetnika, poput Anrija Matisa, Pabla Pikasa, Maksa Libermana, Maksa Bekmana, Albrehta Direra, Marka Zaharoviča Šagala i drugih umetnika, koja potiču iz kolekcija jevrejskih poštovaoca umetnosti, koje su nacisti konfiskovali.

Mnoga od ovih dela, pronađenih u stanu 80-godišnjeg Gurlita u Minhenu, ne pripadaju modernoj umetnosti i najstarije od njih potiče još iz 16. veka.

Mediji, ukazujući na poreklo dela, podsećaju da su nacionalsocijalisti oduzimali slike Jevrejima i prisiljavali ih da dela prodaju ispod vrednosti i da je, po završetku Drugog svetskog rata, zakonski definisan povraćaj umetnina, koji, međutim, u DDR nije važio.

Istražni carinski organi su, prema medijskim izveštajima, u Gurlitovom stanu u Minhenu zaplenili dela Pikasa, Matisa, Šagala, Bekmana, Libermana i drugih umetnika.

Državno tužilaštvo istražuje ceo lučaj, Centralni savet Jevreja Nemačke traži sveobuhvatno objašnjenje, a advokati jefrejskih naslednika su ljuti, zato što se pronalazak ovog umetničkog blaga držao u tajnosti i da je to u suprotnosti sa Vašingtonskom deklaracijom u kojoj su se 44 zemlje dogovorile o postupcima prema umetničkim delima, zaplenjenim u vreme Drugog svetskog rata.

Istražitelji su blago otkrili, kako prenose mediji, u stanu Rolfa Gurlita, a delo je ranije pripadalo njegovom ocu, poznatom trgovcu umetnina Hildebrandu Gurlitu, koji je umro 1956. godine i koji je bio početkom dvadesetih i tridesetih godina prošlog veka dirketor muzeja u Cvikau.

Saznanja o ovoj kolekciji izazvala su brojne reakcije, među kojima je reagovao i predsednik Svetskog jevrejskog kongresa Ronald. S.Lojder (Lauder), prebacujući nemačkoj strani nemarnost, zahtevajući brzo rešenje i da se ta dela stave na internet.

On je postavio i pitanje nemačkim vlastima-zašto se dve godine posle pronaska umetničkih dela saznalo za to i to preko medija i zašto same službe nisu to objavile.

Lojder je podsetio na tragičnu istoriju evropskih Jevreja, od "Kristalne noći" 9. novembra 1938. godine, kada su u Nemačkoj paljene sinagoge, ubijani i pljačkani Jevreji, što je bio uvod u njihovo stradanje za vreme Drugog svetskog rata i upozorio da iz tog razloga ne sme postojati pravo zastarevanja na povraćaj pronađenih dela njihovim vlasnicima, kojima su dela za vreme nacionalsocijalizma oteta ili pod pristikom uzeta.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: