Danas, 14. januara, navršava se 121 godina od rođenja istaknutog srpskog slikara Petra Dobrovića, realiste rođenog 14. januara 1890. u mađarskom Pečuju.
Prvi put je svoja dela predstavio 1911. godine u Budimpešti, a njegove slike u duhu impresionizma izazvale su veliko oduševljenje publike, a samo dve godine kasnije priredio je izložbu u rodnom gradu.
Godine 1913. otputovao je u Pariz, gde pod uticajem Pola Sezana usavršava svoj crtež i formu. Posle dvogodišnjeg boravka u gradu svetlosti vratio se u Budimpeštu gde je učestvovao na izložbama mladih slikara 1916. i 1917. godine, a budimpeštanski muzej je otkupio i izložio njegovu sliku "Boemi".
Od 1919. tesno je vezan za umetnička dešavanja u domovini, a 1920. s uspehom se predstavlja u Osijeku i Zagrebu, Novom Sadu i Beogradu. Njegova postavka crteža 1920. godine oduševljeno je primljena od strane kritičara, a Dobrović je ocenjen kao "lepše obećanje budućnosti".
Slikarstvo Dobrovića, međutim, 1922. godine, zapada u krizu i to se vidi na 5. Jugoslovenskoj izložbi u Beogradu. Ovaj veliki umetnik krize se oslobodio posle puta u Dalmaciju (1925), gde je u sunčanim pejzažima našao novu paletu žarkih boja.
Posle toga usledio je ponovo put u Pariz gde su ga zainteresovala dela Van Goga, Gogena i fovista.
Izložbe u Salonima "De l' Escalier" i "Automne" pokazale su da je Dobrović zašao u novu, snažniju i dublju fazu ličnog izražavanja.
Brojne izložbe na kojima se predstavljao do 1940. godine svrstale su ga u red najznačajnijih srpskih slikara. Ovaj umetnik je ostvario celovito, logično i dosledno delo u svom umetničkom razvoju.
Dobrović je prošao kroz tri bitne etape kroz koje je postepeno sazreo kao umetnik. Prvu čine rani radovi nastali do njegovog prvog odlaska u Pariz, drugu slike rađene između 1914. i 1925. i treću - stvaralaštvo od drugog boravka u francuskoj prestonici do smrti 1942. godine.
Prvi period ispunjavaju danas malo poznate ili zagubljene slike u kojima je Dobrović, kao peštanski đak pokušao da savlada impresionističku formulu treperenja svetlosti u odnosu na stare, akademske tradicije. Put u slikarsku metropolu Evrope nije doneo dalje usavršavanje spektralnih rešenja, već opštu negaciju impresionizma.
Sa tom negacijom Dobrović je ušao u Prvi svetski rat i u novu, drugu fazu sopstvenog razvoja.
Već prve slike tog perioda imaju drugačiju koncepciju prostora: on je dubok, plastično moduliran, geometrijski kristalisan i zatvoren tamnom zavesom.
Ali, sezanovska ideja ne živi samo u prostoru, već i u obliku, zapravo, u njihovoj konstrukciji, a put do kubizma i to onog senzibilnog, realističkog, "izdajničkog" nije bio daleko i Dobrović ga je prešao u svojim crtežima.
To je bio više eksperiment nego rezultat, a umetnik je kasnije sam zapisao: "U Parizu sam ostao sve dok nisam utvrdio da je moj crtež postavljen na solidnu osnovu i da sam zbog toga osposobljen da pravim ozbiljnu umetnost".
Ova "ozbiljna" umetnost odvela je Dobrovića do kubizma, ali ga je zadržala i problemima forme. Figura u prostoru, insistiranje na temi i istorijski motivi ilustruju njegovu težnju da preko asocijacija ostvari "monumentalni stil 20. veka".
Posle 1922. u Dobrovićevom slikarstvu se pojavilo kolebanje između racionalnog i emotivnog, forme i boje. Iako je u to vreme i dalje bio "umnik", on je osećao jedan nov slikarski ideal, stran kubističkoj borbi za prostor i modelaciju.
Da bi se oslobodio od konstrukcije on je morao da je detaljno ispita, a njena negacija je došla kao poslediča tih ekperimenata.
Sunce dalmatinskih pejzaža učinilo je da dugo sputavana emocija najzad progovori svojim punim i potpunim jezikom, te je on posle 1926. ulazio u period svoje pune zrelosti. Uspeo je da nađe sopstveni slikarski izraz, autentičan u odnosu na temperament i emocije i njega je gradio dugo i strpljivo.
Trovrsna tematika (pejzaži, portret i akt) koju je slikao u četvrtoj deceniji, pokazala je duboku koncentraciju na suštinska pitanja slikarstva, na probleme boja, odnosa, kompozicije i ritmova, ali nikada nije prešao granice realnog, jer ljubav za prirodu nikada nije bila izgubljena.
Njegova slikarska zaostavština nalazi se u Galeriji "Petar Dobrović" u Beogradu u ulici Kralja Petra, koja pripada Muzeju savremene umetnosti.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U noći između 13. i 14. aprila oružane snage Irana izvele su masovni vazdušni napad na Izrael, u kome je korišćeno na stotine komada lutajuće municije, krstarećih i balističkih raketa.
Rusija i Ukrajina su skoro postigle novi sporazum o crnomorskom transportu u martu nakon dva meseca pregovora, da bi Kijev naglo otišao, preneo je Rojters u ponedeljak.
Nakon što je imao 10 nominacija za Oskara u prethodnoj godini, Martin Skorseze ima u planu dva nova projekta, a jedan od njih je biografski film o Frenku Sinatri.
At the Brod border crossing, a victim of international human trafficking was discovered and identified, and it is a five-year-old girl who was accompanied by a foreign citizen, who was detained by order of the acting prosecutor.
Speaker of the National Assembly of the Republic of Serbia, Ana Brnabić, speaks after the end of the meeting where representatives of the government and the opposition discussed election conditions.
The popular Greek portal Pronews announced this morning that the only Greek member of parliament who did not vote "yes" last night in Strasbourg was Nina Kasimati and that, as they wrote, it serves her honor.
Najveći pritisak na Telegram ne vrše vlade, već američke korporacije Apple i Google, izjavio je izvršni direktor ove platforme Pavel Durov u intervjuu sa novinarom Takerom Karlsonom.
Izvršni direktor jedne od AI firmi u usponu, prozvao je druge kompanije u njhovom poduhvatu da kreiraju takozvanu "generalnu veštačku inteligenciju" (AGI).
Pre nekoliko godina, Samsung je predstavio 8.5Gbps LPDDR5X RAM, koji je tada bio najbrži na svetu. Kako ova tehnologija napreduje, sada je kompanija najavila još brži LPDDR5X.
Robot po imenu Atlas, kompanije Boston Dynamics, prethodnih godina impresionirao nas je svojim akrobacijama. Međutim, došlo mu je vreme da ode u penziju.
Nakon što je Evropska komisija primorala Apple da otvori iOS za eksterne prodavnice aplikacija u EU, izgleda da i druge države istražuju Apple zbog antimonopolskih praksi i monopola.
Usluge servisiranja klima u automobilima ovog leta postaće prošlost. Serviseri masovno sklanjaju klima stanice iz svojih auto-servisa, a sada smo dobili i objašnjenje zbog čega je to tako.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija će na zatvorenom sastanku raspravljati o Nacrtu rezolucije o "Međunarodnom danu refleksije i sećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine".
Golman Američke Samoe Niki Salapu našao se među stativama 11. aprila 2001. godine, braneći u najtežem porazu u međunarodnom fudbalu, kada je njegov tim izgubio od Australije 31:0.
Komentari 0
Pogledaj komentare