Kino-klub: Godine zapleta i raspleta u jugoslovenskoj kinematografiji

Prvi film u jugoslovenskoj kinematografiji posle Drugog svetskog rata nije mogao da bude ništa drugo do priča o hrabrosti iskazanoj u Narodnooslobodilačkoj borbi.

Kultura

Izvor: B92

Petak, 19.01.2018.

14:08

Kino-klub: Godine zapleta i raspleta u jugoslovenskoj kinematografiji

"Slavica“ Vjekoslava Afrića iz 1947. godine, s Irenom Kolesar u naslovnoj ulozi, obeležila je početak epohe koja će trajati sve do osamdesetih godina prošlog veka. Tokom tog razdoblja rasli su filmski i televizijski div-junaci oličeni pre svega u likovima koje su tumačili Velimir Bata Živojinović, Ljubiša Samardžić i Boris Dvornik, ali i čitava plejada drugih glumaca. Uz pomenute, najveću popularnost ostvarili su svakako Dragan Nikolić i Voja Brajović kao Prle i Tihi. Osim toga, svi znaju lik Petera Karstena, dežurnog nemačkog oficira iz partizanskih filmova, ali ime su mu, do pojave Interneta, znali samo oni koji su s njim radili.

Ti filmovi su više od svega bili ozbiljan projekat države koja je bila daleko od savršene, ali je znala šta hoće. Kako bi inače Josip Broz sedeo u bioskopu i gledao sebe u izvedbi Ričarda Bartona? Koliki je kult ličnosti bio potreban da bi to bilo ostvareno? Kako su deo jugoslovenske kinematografije, pored Bartona, postali i Orson Vels, Jul Briner, Franko Nero, Sergej Bondarčuk, Robert Von i drugi?

Uz sve one ideološke i preforsirano emotivne replike, koje sada možda izgledaju besmisleno, ne treba zaboraviti da je ono vreme kog se sećamo kao dobrog (drugo je pitanje koliko je naše sećanje subjektivno i varljivo) trajalo dok je trajala i ta epoha, tačnije projekat veličanja zajedničkih žrtava iz svih šest republika SFRJ. Kad je, posle Brozove smrti, epoha partizana i Nemaca počela da zamire, došlo je do svih događaja kojih se sećamo kao loših (tu nas sećanje već ne vara, gori teško da su mogli da budu).

Kasnije su snimani ratni filmovi koji, uz sve svoje kvalitete, nisu imali svrhu partizanskih ostvarenja: „Lepa sela lepo gore“ Srđana Dragojevića postao je kultni film, ali ni to ni druga ostvarenja s temom građanskog rata na prostorima nekad poznatim kao SFRJ nisu mogli da kreiraju epohu onako kako su to čak i najslabiji partizanski filmovi uspevali.

O razlozima za to, kao i o raznim drugim pitanjima, o iskustvima ljudi koji su radili na tim ostvarenjima, razgovaraćemo na prvoj tribini iz ciklusa „Kino-klub“ koja će se tu 2018. godini baviti istorijom jugoslovenskog filma.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: