Na 23. FAF-u najveći broj filmova do sada

Na Festivalu autorskog filma, koji će biti održan od 24. novembra do 2. decembra, biće prikazan 91 film u devet bioskopskih dvorana i osam programskih celina, uz prisustvo više od 30 gostiju.

Kultura

Izvor: Tanjug

Utorak, 14.11.2017.

14:36

Na 23. FAF-u najveći broj filmova do sada

Direktor 23. FAF-a Igor Stanković rekao je da ove godine imaju najveći broj filmova od kada se festival održava, imaće dva puta više gostiju nego prošle godine, ali su sredstva manja, te tako budžet festivala neće preći 48.000 evra.

Stanković je rekao da su ove godine od Grada Beograda dobili 800.000 dinara, a od Ministarstva kulture 4,5 miliona dinara (15 odsto manje nego prošle godine). U Glavnom programu festivala, prema rečima predsednika Saveta Srdana Golubovića, biće prikazana 22 filma, od toga devet u takmičarskom programu. Za nagradu "Aleksandar Saša Petrović" takimičiće se dva dokumentarca "Makala" Emanuela Grasa (Francuska) i "Kaniba" Verane Paravel i Lisjena Kastenj Tejlora (Francuska), zatim "Felisite" Alena Gomisa u koprodukciji Francuske Belgije, Senegala, Nemačke i Libana, "Barbara" Matjea Amalrika (Francuska), "Čovek od integriteta" iranskog reditelja Mohamada Rasulofa.

U konkurenciji su i "Kada dan nije imao ime" Teone Strugar Mitevske (Makedonija/Slovenija/Belgija), "Projekat Florida" Šona Bejkera (SAD) i dva debitantska filma "Starateljstvo" Kasavijera Legranda (Francuska) i "Vojnici.

"Priča iz Ferentarija" Ivane Mladenović (Rumunija/Srbija/Belgija). Žiri čine kirgistanski reditelj Aktan Arim Kubat, nagrađen na FAF-u 1998. godine, selektor kanskih programa "Izvestan pogled" i "Kinofondacija" Loren Žakob i direktorka programa ACID Fabijena Anklo.

Van konkurencije Golubović je najavio ostvarenja Arna Deplešena, Andreja Zvjaginceva, Mihaela Hanekea, Lukrecije Martel i drugih. Festival će otvoriti "Fokstrot" izraelskog reditelja Samuela Moaza, nagrađen Gran prijem u Veneciji, a zatvoriće "Laki" Džona Kerola Linča u kome je svoju poslednju ulogu ostvario Hari Din Stenton.

Tu su i filmovi domaćih autora Predraga Velinovića, Mile Turajlić, Gorana Markovića, Marka Novakovića, Biljane Tutorov, Puriše Đorđevića i Ivane Mladenovć. Umetnički direktor festivala Srđan Vučinić je rekao da Glavni program upućuje na "nakazno lice današnjeg sveta bilo da se ono pokazuje kroz kanibalski pir ili porodičnu grotesku, farsu ili kroz nadrealni košmar".

Vučinić je podsetio na rusku poslovicu "Nemoj da kriviš ogledalo, ako je tvoje lice ružno" koja se može odnositi danas na ceo svet, što pokazuje i selekcija FAF-a, a još jedna od stvari na koju ukazuje program ovogodišnjeg festivala jeste da nije tačna primisa da danas nema velikih i značajnih filmova. Vučinić je kazao i da će 23. FAF biti u znaku 1967. godine koja je odabrana kao "anticipacija 1968. godine - trenutka kada je mogla da se dogodi revolucija nade i svet postane bolje mesto za sve" te će u okviru festivala biti prikazano 11 filmova iz 1967.

Kopredsednik Saveta Stefan Arsenijević primećuje na ovogodišnjem FAF-u veće nego ikad prisustvo dokumentarnih filmova.

"Stvarnost je postala luđa i nepredvidivija od fikcija pa se autori okreću dokumentarnom filmu", istakao je Arsenijević i skrenuo pažnju na dva dokumentarca "Eks Libris" Frederika Vajsmana i "Srećno" Bena Rasela, koji je delom sniman u Boru.

Drugi takmičarski program "Hrabri Balkan" obuhvatiće 10 filmova, koji prema rečima selektora Stefana Ivančića predstavljaju niz promišljenih i radikalnih ostvarenja od Slovenije do Turske, preko Hrvatske, Srbije, do Grčke, uz neočekivane skokove do Ccernobilja, južnokineskih opservatorija i surinamskih rudnika zlata. Najbolji film odabraće direktorka programa "Kinofondacija" Dimitra Karia i reditelji Sabolč Tolnai (Srbija) i Zvonimir Jurić (Hrvatska). Program "Bande A Part" u selekciji Vladimira Perišića donosi osam filmova, a otvoriće ga ostvarenje "Slava i propast malog filmskog preduzeća" Žan Lik Godara iz 1986. koji je snimljen za francusku televiziju, prikazan samo jednom, a zatim pohranjem u arhive.

Film je ove godine prvi put imao festivalsku premijeru i bioskopsku distribuciju. I ove godine biće organizovan profesionalni trening program za mlade autore koji još uvek nisu snimili svoj prvi film, a master klasove će držati Milčo Mančevski, Loran Žakob i direktor programa "Forum" Berlinskog filmskog festivala Kristo Terehte. Drugo izdanje Srpsko-francuskih filmskih susreta biće organizovano od 27. do 29. novembra u Kinoteci.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Bure baruta pred eksplozijom: Počinje veliki rat?

Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.

20:40

17.4.2024.

1 d

Svet

Uništeno; Zelenski: Hvala na preciznosti

U ukrajinskom napadu na vojni aerodrom na Krimu u sredu ozbiljno su oštećena četiri lansera raketa, tri radarske stanice i druga oprema, saopštila je danas Ukrajinska vojna obaveštajna agencija.

14:21

18.4.2024.

1 d

Podeli: