"Jezgro Slobodne zone su i dalje angažovani filmovi"

Gost Kažiprsta B92 i Tatjane Aleksić bio je Rajko Petrović, selektor filmskog festival Slobodna zona, koji ove godine obeležava desetogodišnjicu postojanja.

Kultura

Izvor: B92

Petak, 31.10.2014.

10:22

Default images

Pored filmova koji će obeležiti ovogodišnji festival, on se osvrnuo na početke festivala, tadašnja očekivanja, način selekcije ali i na kredibilitet festivala koji iz godine u godinu samo raste.

Povod za gostovanje jeste deset godina festivala Slobodna zona što nije mala stvar, naročito u Srbiji. Kako je izgledalo ovih 10 godina?

Čitao sam pre nekoliko meseci tekst Marka Popovića koji je bio prvi selektor festivala, koji je počeo tekst podsećajući se sintagme “Beograd je svet”. Onda je napravio paralelu između 2005. i 1997. godine pokušavajući da napravi analizu da li smo stigli tamo i da li se nalazimo u okruženju koje smo želeli i zamišljali na tim protestima. On je otvorio nekoliko pitanja bez da je dao neki konkretan odgovor. Sigurno da jesmo, ali se nismo nadali da će biti veleobrta i da ćemo se naći u ovakvoj verziji budućnosti o kojoj smo sanjali.

Nije lako imati ovakav tip festival, dokumentarni i angažovani film i izdržati deset godina, održati kredibilitet, ljudi vam veruju i poštuju vas i sada otvarate festival u Sava centru?

Katarina Živanović, koja je tada bila direktorka Fonda B92 i Marko Popović koji su osnovali festival, su ga postavili na superzdrave osnove i bilo je lako nastaviti u tom programskom i koncepcijskom smislu. Što se tiče filmskih festivala i odnosa prema publici, najvažnije je da selekcija bude “poštena” i da nije neka vrsta prevare i šta u PR kampanji obećate - gledaoci to i dobiju. Tako se stvara veza, poverenja između festivala i gledalaca. Slobodna zona je rasla i raste iz godine u godinu, pa je prošle godine imala 17.000 gledalaca što je uspeh za festival angažovanog filma koji pripada porodici festivala o ljudskim pravima. Sava centar i Nik Kejv su posledica činjenice da je prošle godine film o Slavoju Žižeku bio rasprodat sedam puta. Onda smo se upitali a i drugi su nam sugerisali da kada imamo takvu vrstu filmova koji izazivaju interesovanje publike odemo u Sava centar.
“20.000 dana na zemlji”
Kakva je vrsta filma “20.000 dana na zemlji” da li je to samo film o Niku Kejvu ili tu ima nešto više?

To je pre svega dokumentarni film, režiran na specifičan način i želi da nam predstavi Kejva kao pripovedača kao jednog kreatora specifičnog sveta koji prevazilazi okvire muzike i njegove poezije. Moj utisak je da, ma koliko su reditelji hteli da ga predstave kao običnog, ipak je to Nik Kejv. Pogotovo u momentima kada vidimo da on stvara, jasno nam je o kakvoj je magiji reč i to je nešto što ne može da se objasni i dolazi iz njegovog genija koji nosi sa sobom. Prodaja ide odlično, mi smo objavili demanti pre dva dana, karata ima, i karte mogu da se kupe kod Eventima i uvek na blagajni Sava centra.

To je jedan od filmova koji budi najveće interesovanje ali ne treba zaboraviti i zanimljivi “Boyhood”. Po čemu je taj film specifičan?

Sniman je 12 godina, ima ukupno 39 snimajućih dana za tih 12 godina. Roditelje su glumili Patriša Arket i Itan Houk, i toliko su se vezali za taj film da nisu želeli da se snimanje ikada završi i premijera dogodi. Film je izazvao veliku histeriju kod publike i kritike i dosta se polemiše da li je toliko genijalan ili ne. Po meni jeste, vredi ga videti posebno u Beogradu, i mi smo kao organizatori ponosni što smo ga dobili.
"Boyhood"
Još jedan zanimljiv film je animirani “Da li je visok čovek srećan”?

Veliki reditelj Mišel Gondri je svoje dokumentovane razgovare koje je obavio sa najčuvenijim antiglobalistom na svetu, Noamom Čomskim je pokušao da animira i to su razgovori koje su oni vodili na najrazličitije teme ali su se dotakli savremenog sveta i problema sa kojima živimo.

Interesantno je da je film animiran, da je nastao na osnovu dokumentarnog materijala i ono što je zanimljivo jeste da su razgovori vrcavi i inteligenti i verujem da će privući veliku pažnju publike, pošto nema druge reprizne projekcije.

Dokumentarni film Vima VendersaSo zemlje” je doživeo desetominutne ovacije na filmskom festival u Kanu. To je film o Sebastijau Selgadu, njegovom prijatelji i čoveku koji ima interesantnu biografiju. On je 20 godina proveo na različitim ratištima a onda se posvetio fotografisanju prirode. Odlazi na najudaljenije tačke sveta i Vim Venders pokušava na tom tragu nešto da nađe.

Naglasio bih da nam je Boris Buden gost selektor ove godine na festival i on ima selekciju od tri filma – 1971 Džoana Hamiltona. Priča u kojoj se mogu praviti paralele sa Vikiliksom i Snoudenom.

To je grupa građana koja je 1971. godine odlučila da iz arhiva FBI iznese podatke o nedozvoljenoj kontroli američkih građana i objavila ih je u medijima. Do sada niko nije znao njihov identite sve do filma.

Došao sam do zaključka da kada se neke stvari događaju u društvu jednom ili dva puta normalno je za očekivati da će se desiti treći i četvrti put. Kako biraš filmove, kako praviš repertoar?

Branka Pavlović i ja zajedno pravimo selekciju. Važno nam je da film tematski bude angažovan i da u kinematografskom smislu ima vrednost i može da komunicira s publikom. Izbegavali smo filmove koji su tematski bili zanimljivi ali su bili loše urađeni na kinematografskom planu.

S godinama kako podrška festivalu varira, jer festival je i dalje projekat Fonda B92 i nema zagarantovana sredstva i svake godine se menja. Dobar deo budžeta moramo da napunimo od prihoda od karata, malo smo se okrenuli mejnstrimu, otud i film “20.000 dana na zemlji” ili “Boyhood”ali je i dalje jezgro festival angažovani filmovi koji pokreću aktuelna pitanja, ne samo u svetu već su i u korelaciji s onim što se događa kod nas u društvu, pa tako imamo film “Suđenje u Mađarskoj”.

Pre dve godine smo prikazali film koji obrađuje temu suđenja neonacističkoj grupi koja je ubila nekoliko Roma i petogodišnje dete i ovaj film je lakmus ili reper šta se dešava trenutno u Evropi. Jačanje desnice i posle filma ćemo organizovati noćne razgovor na temu “Tihe vode desnice” da saznamo koje su to okolnosti koje takvim grupama daju pravo da mogu da reaguju i izvršavaju takvu vrstu zločina.

Koje su teme dominantne u svetu kada je dokumentarni angažovani film u pitanju?

Najrazličitije, od socijalnih i ekoloških problema do ekonomskim. Imamo dva filma koji se zovu “U potrazi za Vivijan Majer” i “Potraga za Felom”. Ovaj drugi je film o Feli Kutiju, jednom od najznačajnijih afričkih muzičara, tvorcu afrobita i nekome ko je doprineo demokratskim promenama u Nigeriji.

A “Finding Viviane Mayer” je film o ženi koja je ceo život provela kao kućna pomoćnica a u svoje slobodno vreme opsesivno fotografisala. Autor filma je došao do tih negative kojih je bilo bukvalno 100.000 i otkrio je jednu fenomenalnu fotografkinju a ovo je prilika za beogradsku publiku da se upozna s njenim radom ako već nije.

Ovo se sve nadovezuje na “Searching for Sugerman”, to je neka tendencija.
Slobodna zona počinje 7. novembra ali pre toga, 5. novembra nas očekuje premijera filma “1989” koji je posvećen rušenju Berlinskog zida?

Ove godine se obeležava 25 godina od pada Berlinskog zida i mi smo imali sreću das mo odabrani kao partnerski festival iz Srbije. Radi se o svetskoj premijeri filma “1989” koju organizuje jedan od najboljih festival dokumentarnog filma “CPH: DOX” iz Kopenhagena. Ova projekcija se istovremeno događa u više od 20 gradova Evrope i publika e moći uživo da posmatra prenos i da će moći da postavlja pitanja autorima posle filma preko društevih mreža Tvitera i Fejsbuka a mi ćemo biti povezani kao što je Evrovizija povezana.

Na jedan nov način učensici osvetljavaju celu tu stvar. Zanimljivo je da unutar komunističke partije Nemačke u to vreme nisu imali osećaj da će se to desiti i mislili su das u najjači u svojoj istoriji. Ne samo što je ekskluzivna premijer a već smo ga odabrali što je ovaj pad Berlinskog zida obeležio i naše živote na najstrašniji način i mislim da bi bilo interesantno publici da dođe i vidi.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: