275 godina od rođenja Dositeja Obradovića

Veliki jubilej, 275. godišnjica od rođenja srpskog prosvetitelja Dositeja Obradovića, biće 23. septembra obeležen otvaranjem izložbe njegovih portreta, rukopisa, pisama i prepisa knjiga koji obeležavaju njegov život i delatnost.

Izvor: Izvor: Tanjug

Subota, 20.09.2014.

09:23

Default images

Dositej je rođen, najverovatnije, 1739. godine, kao Dimitrije Obradović, u Čakovu (Banat, tada Austrija, danas Rumunija), ali se kao godina njegovog rođenja navodila i 1741. ili 1744. godina, zbog konfuzije u dokumentima.

Zamonašio se krajem šezdesetih godina 18. veka (1757. ili 1758. godine) u sremskom manastiru Hopovo, gde je dobio monaško ime Dositej.

Iz Hopova se 1760. preko Zagreba, zauputio u Kninsku krajinu u tada mletačkoj Dalmaciji, gde je nekoliko godina, uz manje prekide, bio prvi Srbin učitelj na tom području. U to vreme nastaje i prva njegova knjiga "Bukvica".

Posle prvog boravka u Dalmaciji, Dositej je s namerom da se dalje obrazuje boravio u Svetoj Gori, između ostalog i u Hilandaru, u Smirni, gde je takođe izučavao filozofiju, učio grčki i najverovatnije prvi put se susreo sa idejama prosvetiteljstva.

Potom se preko Epira i Venecije vratio se u Dalmaciju gde je i u mestima Plavno i Skradin radio kao učitelj i posvetio se pisanju.

Po obimu neveliko delo "Ižica", odnosno kako je nazivana "Druga Dositejeva bukvica", završio je 1770. godine u selu Plavno kod Knina, a ono je prvobitno objavljeno tek 60 godina kasnije, 1830. godine u današnjem Karlovcu.

Od 1771. godine Dositej se školuju najpre u Beču, gde je proveo šest godina, a zatim nekoliko godina u Modri i Požunu (danas Bratislava).

Obišao je Italiju, Vlašku i Moldaviju, zadržao se izvesno vreme u Sremskim Karlovcima, tada najznačajnijem kulturnom centru Srba ne samo iz Habzburške Monarhije.

U Haleu i potom Lajpcigu boravio je od 1782. do 1784, gde je slušao filozofiju i teologiju, u Lajpcigu i fiziku. U tom gradu je počev od 1783. godine počeo da štampa svoja dela, "Pismo Haralampiju", "Život i priključenija", "Sovjeti zdravago razuma".
Muzej Vuka i Dositeja (www.narodnimuzej.rs)
"Basne" je objavio 1788. godine, takođe u Lajpcigu. One nisu samo prerada Ezopa, Lesinga i drugih autora. Dositej, naime, u tom delu raspravlja o mnogim temama, navodeći primere iz života, istorije, mitologije, književnosti, uvodeći i narodne poslovice i drugo, pa "naravoučenija" na kraju basni predstavljaju njegove originalne stavove. Posle kraćih boravaka i rada u Parizu i Londonu, zadržao se 13 godina u Beču, tu je 1793. izdao "Sobranije raznih naravoučitelnih veščej".

Kasnije je četiri godine živeo i radio u Trstu, a 1803. godine štampao je u obližnjoj Veneciji delo "Etika". Na vest o Prvom srpskom ustanku u Srbiji, stupio je u vezu sa Karađorđem na čiji poziv je, od 1807. do 1811. godine boravio u ustaničkoj Srbiji.

Jedan je od osnivača i profesora Velike škole 1808. godine (za koju se uzima da je začetak Univerziteta u Beogradu). Osnivač je Bogoslovije u Beogradu 1810. godine.

Kao član Praviteljstvujušćeg sovjeta (vlade) bio je prvi ministar prosvete u Karađorđevoj Srbiji.

Umro je u Beogradu, 28. marta 1811. Njegovi posmrtni ostaci smešteni su pred novo zdanje Saborne crkve, koja je sagrađena 1837. godine, a 1897. postavljeno je naporedo s posmrtnim ostacima Vuka Stefanovića Karadžića, koji su tada preneti iz Beča.

Muzej Vuka i Dositeja, gde će za nekoliko dana biti otvorena izložba Dositejevih portreta, osnovan je 1949. godine, sada deluje u sastavu Narodnog muzeja, a u tom zdanju se izvorno nalazila Dositejeva Velika škola. Zadužbina Dositeja Obradovića ovih dana obeležava pet godina rada, osnovana je 2009. godine.

Dositej u portretu

www.narodnimuzej.rs
Otvaranjem izložbe “Dositej u portretu” Narodni muzej sa Muzejom Vuka i Dositeja obeležava 275 godina od rođenja Dositeja Obradovića.

“Godišnjica je povod za podsećanje na trajni doprinos koji je Dositej ostavio srpskoj književnosti i kulturi”, navodi se u saopštenju Narodnog muzeja.

Na postavci će biti predstavljeni portreti, rukopisi, pisma i prepisi knjiga koji obeležavaju njegov život i delatnost. Posebno se izdvaja crtež nepoznatog autora Dositejevog lika i rukopisno izdanje knjige “Sovjeti zdravog razuma”, takođe nepoznatog autora. Oba dela, nastala početkom 19. veka, prvi put se izlažu javnosti. Izložba se otvara u okviru programa kojim Narodni muzej učestvuje u manifestaciji “Dani evropske baštine”, koja za temu ove godine ima jezik i pismenost.

Otvaranje je zakazano za 23. septembar u 13 časova, a u subotu, 27. septembra u 12 časova biće organizovan edukativni program Dečjeg kluba Narodnog muzeja u Beogradu u okviru izložbe Dositej u portretu. Nastavnici i voditelji školskih grupa trebalo bi dada najave svoju posetu telefonom 011-3306052, 060/8075031 ili elektronskom poštom edukacija@narodnimuzej.rs.

Pored toga, kada je reč o jeziku i pismenosti u centralnoj zgradi Narodnog muzeja na Trgu Republike, posetioci će moći da saznaju nešto više o Putevima Miroslavljevog jevanđelja preko dokumentarne postavke na prvom spratu izložbenog prostora. Svakoga dana od 13 časova biće organizovano stručno tumačenje od 18. do 30. septembra. U postavci će biti izloženo i fototipsko izdanje naše najstarije ćirilične rukopisne knjige.

Tokom trajanja manifestacije “Dani evropske baštine”, 20. i 21. kao i 26. i 27. septembra ulaz u sve objekte Narodnog muzeja biće besplatan.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 9

Pogledaj komentare

9 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: