Preminuo Miša Blam

Slavni džez muzičar, kompozitor, aranžer, džez publicista i slobodni umetnik - Mihajlo Miša Blam preminuo je danas u Beogradu u 67. godini, potvrdila je Tanjugu njegova porodica.

Izvor: B92

Četvrtak, 19.06.2014.

12:25

Default images

Ovaj kontrabasista dobitnik je nagrade za životno delo festivala Nišvil, inicijator i osnivač džez odseka u muzičkoj školi "Stanković", a bio je i autor više knjiga o džezu.

Kao srednjoškolac (Muzička škola “Stanković”), bio je aktivni član kulturno-umetničkih društava − “Vukica Mitrović”, “Kosta Abrašević”, “Branko Krsmanović”. Studirao muziku u Beogradu i Belgiji, gde je magistrirao kontrabas.

Krajem šezdesetih svirao je u Beogradskoj filharmoniji (maestro Živojin Zdravković) i položio audiciju za Berlinski radio-orkestar pod upravom maestra Karajana. Bio je i član Akademskog kamernog orkestra pod upravom prof. Dušana Skovrana i član Simfonijskog orkestra Doma JNA, pod upravom maestra Franca Klinara. Sredinom sedamdesetih postaje član Velikog narodnog orkestra Radio-televizije Beograd, a u periodu 1978−1989, član je Velikog džez orkestra (Big Band) RTB-a.

Godine 1993. postaje član Nacionalnog simfonijskog orkestra Dominikanske Republike − Santo Domingo, pod upravom maestra Pjantinija, a zatim radi i živi u Izraelu, gde sarađuje sa Jidiš teatrom iz Tel Aviva, kao i nizom značajnih izraelskih orkestara i muzičara.

Tokom svoje višedecenijske muzičke karijere, nastupao je s više od 30 svetskih velikana džeza. Učestvovao je na izuzetno velikom broju festivala posvećenih džezu: Northsea Jazz festivalu (Holandija), festivalima u Italiji (Ivrea, Puglia, Torino), Belgiji (Midelhajm), Čehoslovačkoj (Prag), Turskoj (Istanbul), Rumuniji (Sibiu), Mađarskoj (Budimpešta, Nađ Kanjiža, Debrecin), Bugarska (Sofija), Rusija (Sankt Petersburg, Anapa, Moskva, Novosibirsk), Izrael (Tel Aviv, Rehovot, Ašdod, Jerusalim, Haifa), Nemačka (Minhen, Berlin, Ingolštat, Hanover, Nirnberg, Hamburg), Albanija (Tirana). Imao je turneje širom sveta: SSSR, Rusija, Kuba, Izrael, Evropska unija, SAD, Dominikanska Republika, Kanada, Australija, Irak...

Bio je učesnik svih festivala džeza na prostoru bivše Jugoslavije: Beogradski Jazz Festival, Džez festival – Ljubljana, Zagreb Jazz Fair, Dani džeza – Novi Sad, Nishville – Niš, Valjevski džez festival, Džez festival – Šabac, Džez festival – Zelenkovac, Džez festival – Kosovska Mitrovica… Poslednjih godina vezan je za minhensku i izraelsku muzičku i džez scenu.

Jedini je kontrabasista sa prostora Balkana koji je snimio tri solističke ploče džez muzike (“Miša Blam i oni koji vole Funky”, “Sećanja”, “Good Old YU Days”) i više od 40 ploča u saradnji sa domaćim i stranim muzičarima (Sekstet Gut−Marković , Duško Gojković, Clark Terry, Ernie Wilkins, Eddie Harris, Clifford Jordan, Arnett Cobb, Eddie Busnello, Sal Nistico, Gianni Basso, Brad Leali, Leo Wright, Jerome Richardson, Monty Waters, Dave O’Higgins, Tony Lakatosh, George Garanian, Thomas Rothleutner, Klaus Kreuzeder, Tonny Scott, Simeon Šterev, Kenny Drew, Danny Godfrid, Leonid Ptashka, Edgar Wilson, Andre Jeanquartier, Joe Kieneman, Larry Vuchkovich, George Vukan, Peppino Principe, Slim Gaillard, The Golden Gate Quartet, The Pleters, Clarence Big Miller, Joe Lee Wilson, Joan Faulkner, Deby Cameroon, Peri dos Santos, Roy Yang, Hannes Beckmann, David Goloschokin, Larry Coryell, Bireli Lagrene, Max Roach, Alvin Queen, Josel Manfred, Aaron Kaminsky, Douglas Sides, Imre Koszegi, Aladar Pege, Jimmy Woode i dr).

Bavio se istorijatom beogradskog džeza i džeza u Srbiji. Autor je izložbe 60. godina beogradskog džeza: 1927−1987. u Kulturnom centru Beograda. Objavio knjige Miles Davis − biografija, intervju, diskografija (u izdanju Note – Knjaževac) i Jazz u Srbiji: 1927-1944. Bio je osnivač i finansijer jedinog specijalizovanog mesečnika na Balkanu za praćenje džez muzike, Jazz Tribune (prvi privatni časopis u Srbiji 1991). Autor je TV emisije o džezu Jazz oko ponoći (TV Politika, preko 25 emisija), i direktor i autor najvećeg džez festivala u Jugoslaviji Summertime Jazz & Blues & World Music festival 1991 – Beograd, kao i Internacionalnog Džez Festivala “Jazzibar” u Kraljevu 2011 godine. Bio je inicijator i predlagač osnivanja džez odseka u srpskom školskom sistemu, a kasnije i profesor u Muzičkoj školi “Stanković”, na odseku za džez-kontrabas.

Komponovao je muziku za nekoliko predstava: “Sablja dimiskija” (Aca Popović), diplomska predstava Lenke Udovički, “Imitacija života” (Mirjana Bobić Mojsilović), “Muke sa slobodom” (Vida Ognjenović), “Hamlet u Mrduši Donjoj” (Željko Orešković), “Vesele žene vindzorske” (Jirži Mencl) itd.

Dobitnik je Estradne nagrade Srbije, Estradne nagrade Jugoslavije i Zlatnog mikrofona Radio Beograda (bio je najmlađi dobitnik ovog najvećeg radijskog priznanja), Nagrade za životno delo (koje dodeljuje Nišvil džez festival), a na osnovu glasanja muzičkih kritičara i urednika radio i TV stanica u Srbiji, osvojio prvo mesto kao kontrabasista na prvoj YU Jazz listi za 1996. godinu. Tokom 2002−2004, bio je direktor Muzičke produkcije RTS-a. Od 2004. postaje član EBU Jazz Producer’s Directory. Član je Udruženja džez muzičara Srbije, Udruženja estradnih umetnika Srbije, JIM (JAZZMUSIKERINITIATIVE MUNCHEN E. V.), The Israel Society for Chamber Music. Na osnovu uredbe Vlade Srbije od 7. decembra 2007. godine dobitnik je posebnog priznanja za vrhunski doprinos nacionalnoj kulturi u Republici Srbiji.

Inicijativu za osnivanje prvog Muzeja džeza u Evropi pokrenuo je 2013. godine postavkom u Kući kralja Petra u okviru desete Noći muzeja.

Na pitanje po čemu je džez drugačiji i po čemu su svi džezeri autentični odgovarao je: "Džez je, po svom nastanku, najmlađi muzički oblik. Za nepunih 150 godina postojanja, po ugledu na svoju stariju sestru – klasiku, izgradio je mnogo stilova, uticao na svetsku kulturu, rodio veliki broj antologijskih ličnosti, obeležio, zajedno sa filmom, 20. vek. Eto, utoliko je različit od drugih muzičkih kultura. Samim tim i njegovi poštovaoci."

Mihajlo Miša Blam rođen je 15. decembra 1947. godine u Beogradu.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

66 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: