Srpsko nematerijalno nasleđe čine...

Lista nematerijalnog kulturnog nasleđa Republike Srbije, na kojoj se nalazi 27 elemenata, predstavljena je 7. juna u Etnografskom muzeju.

Izvor: Tanjug

Petak, 07.06.2013.

15:38

Default images

Na Listi nematerijalnog kulturnog nasleđa za sada se nalaze: krsna slava, molitva (đurđevdanski obred), belmuž, običaj izlivanja i paljenja ratarskih sveća, izrada pirotskog kačkavalja, pirotsko ćilimarstvo, filigranski zanat, klesarski zanat, pazarske mantije, zlakuska lončarija, kosovski vez, pevanje uz gusle, groktalica, pevanje iz vika, erski humor.

Tu su i kolo (kolo u tri, kolo u šest), "Rumenka", sviranje na gajdama, frulaška praksa, sviranje na kavalu, naivno slikarstvo Slovaka, "Lazarice" u Sirinićkoj župi, izrada drvenih čutura u selu Pilica, "Vukov sabor", ojkača, "Vranjska gradska pesma" i "Čuvanje Hristovog Groba".

Ovom prilikom su predlagačima (nosiocima) uručena dokumenta o upisu elemenata u Nacionalni registar nematerijalnog kulturog nasleđa.

Spisak elemenata nematerijalnog kulturnog nasleđa usvojio je Nacionalni komitet za nematerijalno kulturno nasleđe 18. juna prošle godine, a predsednik Komiteta Saša Srećković je uputio poziv za dostavljanje predloga za novi ciklus upisa.

Predlog za upis, uz odgovarajuću propratnu dokumentaciju, mogu da podnesu pojedinac, lokalna zajednica, odgovarajuća nevladina organizacija ili nadležna institucija.

Srećković je rekao da će jedan od narednih dugoročnih programa, koje će Srbija kroz mrežu institucija za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđe preduzeti, biti "živo ljudsko nasleđe".
Foto: Tanjug
"Reč je o živim ljudima koji su nosioci i baštinici znanja, veština koje se mogu okarakterisati kao izuzetno kulturno nasleđe za njihove lokalne zajednice, ali i celu državu. To je jedan od najvećih prioriteta rada naših ustanova na polju brige o nematerijalnom kulturnom nasleđu", objasnio je Srećković.

Vršilac dužnosti direktora Etnografskog muzeja Miroslav Tasić podsetio je da se u oktobru navršava 10 godina od donošenja Uneskove Konvencije o očuvanju nematerijalnog kulturnog nasleđa koju je Srbija ratifikovala 2010. godine. Naredne godine je osnovan Komitet, a prošle godine Centar za nematerijalno kulturno nasleđe.

Ukazavši na široku popularnost Uneskove Konvencije koju su do sada ratifikovale 152 zemlje, Srećković je naglasio da je kulturno nasleđe na neposerdan način povezano sa društvenim i ekonomskim razvojem, za šta postoji više primera u zemljama u regionu i svetu.

"Kulturnim institucijama, zajedno sa lokalnim zajednicama, predstoji veliki i naporan posao na prepoznavanju vrednosti kulturnog nasleđa, očuvanju, održanju i razvoju živog ljudskog nasleđa i poboljšanju društvenog i pravnog statusa nosilaca nematerijalnog kulturnog nasleđa i nasleđa uopšte", rekao je on i najavio intenzivniji rad sa lokalnim zajednicama, jer je neophodno da one iniciraju konkretne akcije za promovisanje nasleđa.

Srećković je podsetio i da je posao bivšeg saziva Komisije i Komiteta za nematerijalno kulturno nasleđe oko upisa u Nacionalni registar krunisan nominacijama slave (krsnog imena) i Đurđevdana za Uneskovu Reprezentativnu listu čovečanstva.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 9

Pogledaj komentare

9 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: