Da li znate ko je Danilo Kiš?

Omiljeni načini provođenja slobodnog vremena u Srbiji su mahom besplatne aktivnosti poput gledanja televizije, čitanja, boravka u prirodi, bavljenja sportom ili druženje sa prijateljima i porodicom. Istraživanje je pokazalo i da građani Srbije slabo poznaju umetnost. Većina njih nije navodila svoje omiljene reditelje, kompozitore, likovne umetnike, pisce jer nisu bili u stanju.

Čak trećina antketiranih nije znalo ko je Danilo Kiš niti su čitali njegove knjige. Ko je Biljana Srbljanović nije znalo pedeset sedam procenata, dve trećine nisu znale ko je David Albahari, dok o Marini Abramović ništa ne zna čak sedamdeset sedam posto ispitanika.

Sa druge strane, gotovo da nije bilo ispitanika koji nije znao ko su zabavljači poput Lepe Lukić, Predraga Živkovića Tozovca, Svetlane Cece Ražnatović, Goce Tržan, Jelene Karleuše ili Željka Joksimovića.

Kada je reč o slikarstvu, autori studije ispitanicima su pokazali četiri poznate slike iz svetske i nacionalne istorije umetnosti - "Seobu Srba" Paje Jovanovića, "Atinsku školu" Rafaela Santija, "Između dana i noći" Petra Lubarde i "Neimenovana broj 2" Džeksona Poloka.

Izuzev "Seobe Srba" za koju je znalo svega dvadeset osam posto ispitanika, ostali autori su bili poznati samo uskom krugu ispitanika. "Najnepoznatiji" među četvoricom bio je Rafaelo za čiju sliku je znalo oko šest posto anketiranih.

Atinska škola

Kada je reč o TV serijama, "Selo gori a baba se češlja" je najpopularnija serija u Srbiji, slede "Ranjeni orao", "Mućke", "Kursadžije" i "Dosije X".

Ako se uoprede muzički ukusi i gledanje serija, istraživanje pokazuje da se ljudima koji vole "narodnjake" uglavnom sviđaju serije "Selo gori", "Dolina sunca", "Ranjeni orao", turska sapunica "Hiljadu i jedna noć". Onima koji slušaju rok i pop muziku, omiljene serije su mahom "Mućke", "Seks i grad", "South Park"...

Istraživanje, koje su uradili Predrag Cvetičanin i Marijana Milankov, pokazalo je da čak dve trećine stanovnika Srbije može da izdvoji najviše 2.000 dinara mesečno za zadovoljenje svojih kulturnih potreba. Istraživači su ocenili da se kulturne prakse u Srbiji, u poređenju sa regionom i Evropom, kreću u okvirima evropskog proseka i istakli da istraživanje treba iskoristiti kako bi se "malo bolje sagledao i obradio svoj vrt".

Dnevnu štampu redovno (5 do 7 puta) čita trećina građana, a toliko njih redovno (jednom nedeljno ili češće) čita magazine. Za veliki broj građana, mediji, a naročito televizija, predstavljaju glavni izvor kulturnih sadržaja. U proseku, ispred malih ekrana građani Srbije provode između jednog i tri sata dnevno. Najviše se gledaju filmovi i vesti, ali se uživa i u muziči, TV serijama, dokumentarnom programu, kvizovima i sportskim programima. Takođe, tek trećina ispitanika redovno sluša radio, a istovremeno gotovo trećina građana uopšte ne sluša radio.