Čekajući Miću Markovića

Kui džez festival -  U senci čuvenog i nadaleko poznatog džez festivala u Montreu, u neposrednoj blizini, u seocetu Kui na obali Ženevskog jezera koje je nešto bliže Lozani nego svetskom epicentru džeza u julu, održava se 25. jubilarni džez festival. Čekajući na prve blogove Miće Markovića, posetio sam festival i poželeo da napišem priču o njemu.

Izvor: Autor: Milutin Miloševiæ

Ponedeljak, 02.04.2007.

13:14

Default images



Kui (Cully) je jedno u nizu seoca između Lozane i Veveja, i dalje Montrea. Sela su načičkana duž obale jezera Leman, kako se zvanično zove ono što mi i mnogi drugi krstismo Ženevskim jezerom. Ovo je južna strana jezera, koja ima znatno više sunčanih dana nego ona nasuprot, u Francuskoj. Taj podatak, uz nešto blaži uspon nego strmovit planinski krš nasuprot, izuzetno pogoduju vinovoj lozi. Stoga je ovaj kraj poznat kao vinogorje Lavo (Lavaux) i daje mnoga poznata vina zaštićenog porekla. Ona, zasigurno, nisu tako dobra kao najbolja svetska vina, ali u Švajcarskoj je mnogo stvari u tradiciji, pa eto i vino.

Srce sela, rastegnutog uz obalu, načičkano je zgusnutim kućama, između kojih vijugaju uske ulice. Kao i u svakom atraktivnom priobalju. Specifičnost Lavoa je što je proizvodnja vina deo porodične tradicije, tako da svaka druga starija kuća ima svoj podrum - svoju vinicu što bi se reklo u negotinskom kraju. A nije retka pojava, kao u samom centru Kuia, da naiđete čak i na vinograd na samo tridesetak metara od jezera, u zoni u kojoj bi za se za zemlju moglo dobiti malo bogatstvo. Ipak, tradicija je ovde važnija od novca (a i njega ima dovoljno, očigledno).

U gornjem delu, selo presecaju magistrala i železnička pruga. Iza njih uzdiže se breg izdeljen na mnoge vinograde, farme i male zamkove. Takva je cela ta južna strana jezera.

Kui ima pristanište gde staju parobrodi koji gonjeni pogonom na ogromne točkove, kao oni stari iz delte Misisipija, krstare jezerom i nude kako nezaboravno putovanje, tako i efikasan a malo opušteniji prevoz sa jedne na drugu stranu.

U takvom ambijentu, preuzetom iz nekih (recimo Felinijevih) filmova sa tematikom sa početka prošlog veka, nije teško smestiti jednu ovako simpatičnu manifestaciju.

Istorija festivala

Slično mnogim drugim velikim događajima, Kui džez festival nastao je kao plod zanesenjaštva grupe ljudi. Počelo je tako što je par mladih pasioniranih ljudi okupilo samo par muzičara 1983. godine. Već naredne uspeli su da okupe i poznata imena. Od 1986. godine, ideja je prerasla festival koji je sa godinama rastao uz jednu jednostavnu ideju: džez za svakoga! Pored velikih koncerata i slavnih imena, svuda po Kuiu moglo se uživati u besplatnim živim svirkama po kafeima i vinskim podrumima. Otuda i specifičnost festivala. Sigurno nije najveći i najslavniji, ali verovatno ima osobenost i posebnu atmosferu.

Ovde imaju običaj da se šale na svoj i račun festivala u Montreu koga neki pominju kao "onu simpatičnu aktivnost tu, negde dalje uz jezero".

Sala u kojoj je počeo život festivala izgorela je u požaru 1995. godine. No, to nije omelo organizatore. Od onda, glavni program održava se u velikom, potpuno opremljenom šatoru na samoj obali jezera.

Festioval godišnje okuplja oko pedesetak hiljada posetilaca, ima budžet od preko milion švajcarskih franaka, a vodi ga tim od jedanaest dobrovoljaca sa 200 saradnika koji brinu da sve deluje kako treba.

Ovogodišnji festival

Od 23. do 31. marta ove godine Kui je ugostio sijaset muzičara, među kojima nekoliko poznatih imena. Festival je otvorio bubnjar Manu Kače, sa kojim su se na sceni smenjivala tri domaća trija mladih a perspektivnih džezera. Najpoznatije ime biće svakako Marijan Faitful sa svojim "pesmama nevinosti i iskustva". Posebna atrakcija je predstavljanje projekta kojim je džez pomešan sa izvornim muzikom Malija. Da svi ukusi budu zadovoljeni, ponuda obuhvata klaviriste i harmonikaše inspirisane lokalnim folklorom, fank džez iz Gvadalupe, fanfare iz Benina, suicide yodl, latino pesme, soul, duhovnu muziku između paganizma i katoličkih psalmova, bluz, južnoafričke ritmove, acid jazz, brazilsku gitaru kombinovanu sa čileanskim ritmovima, kombinaciju džeza i klasične muzike kao i džeza i Rapa. U restoranu neposredno uz glavnu scenu, svako veče smenjuju se DJ-evi u specifičnom nadmetanju.

Programi se održavaju na tri scene. Pored već pomenute velike scene koja može da ugosti oko 300 gledalaca, akustični koncerti se održavaju i u lokalnoj crkvi. Mladim muzičarima u usponu i neistraženim oblicima džeza namenjena je scena "Sledeći korak" u jedinoj sali u mestu. Za živu svirku svoja vrata otvorilo je 13 kafea i vinskih podruma. U njima se smenjuju mladi muzičari i oni koje ćete dan kasnije videti na velikoj sceni. Sve je opušteno i prepuno sjajne, prisne atmosfere. Neki programi animacije odražavaju se i na otvorenom.

Ja sam imao sreću da budem u Kuiu jedne divne sunčane nedelje, pravog prvog prolećnog dana, i prisustvujem koncertu velikog džez orkestra iz Lozane. Veče je bilo omaž Đangu Rajnhartu, a zvezda i glavni muzičar bio je poznati gitarista Bireli Lagran. Lagran je rođen u ciganskoj porodici u srednjoj Francuskoj. Od malena je provodio sate skidajući ton po ton muziku ovog genija gitare. Njegov talenat je ubrzo zapažen, pa je danas jedan od cenjenijih džez gitarista sveta. Uz njegovo muziciranje i sjajnu podršku celog orkestra, prisustvovao sam večeri za pamćenje. Njihove obrada "Karavana" i trenutak kada je Lagran otpevao i odsvirao "The shadow of your smile" su čak probudili puno emocija u meni.

Prateće manifestacije

Za mene kao zagriženog fotografa amatera, posebna zanimljivost je bila izložba fotografija Tomasa Dorna. Ovaj mladi nemački fotograf izložio je fotografije naslovnica albuma i snimke raznih muzičara, uz podršku časopisa "Vibrations" i Galerije Davel 14.. Veoma dobra izložba, svaka čast!

Časopis "Vibrations" posvećen ovogodišnjem festivalu izašao je kao podlistak mnogo poznatijeg Le Temps-a. Takođe, povodom jubilarne godišnjice, izrađen je i prigodan CD sa 13 numera poznatijih učesnika koji je besplatno deljen posetiocima.

Zanimljiva ideja je i ponuda "porodičnog vikenda". Pored praćenja festivalskih koncerata, ovaj program nudi i ulične predstave i obilazak lokalnih vinograda. Otuda i veliko interestovanje i čitav buljuk dečice koja su uživala u suncu i aktivnostima. Dobar način da se od malena deci usadi osećaj za lepu muziku.

Da bi izbegli probleme sa alkoholom, domaćini su organizovali i program "Budi moj anđeo". Pored ukazivanja na štetnost alkohola i bezbednost u saobraćaju koja je njime ugrožena, u okviru programa možete dobiti dobrovoljca koji će vas odvesti kući umesto da se u pripitom stanju upušatte u tu avanturu sa mogućim teškim posledicama.

Atmosfera

Pored opuštenosti koja svuda vlada, ono što mi je zapalo za oko je i šatra. Nije kao kod nas - nema pljeskavica i dima koji štipa na oči kao na Sajmu knjiga i sličnim vašarima. Ipak, ovde možete uzeti pomfrit, hot-dog, picu, ražnjiće, tajlandsku hranu, palačinke, sladoled, pivo ili lokalno vino.

Posetioci festivala su različitih uzrasta. Jeste, bilo je i mladih rasta tipova, ali je najveći broj bonvivana iz vremena kada je džez bio ideologija. Na koncertu kojem sam ja prisustvovao, sa svojih skoro pedeset bio sam nešto ispod proseka.

Na moju veliku žalost, fotografisanje u koncertnom prostoru je zabranjeno, pa sam krišom snimio samo jednu grupnu fotku prilikom završnog aplauza.

U sali je točeno pivo pre koncerta, što su mnogi pametno iskoristili. Mesta nisu numerisana pa sam morao da upotrebim veštine iz GSP-a i sa kupovine karata za Zvezdine utakmice da bih otpratio koncert iz trećeg reda.

No, jedini pravi problem je što sav saobraćaj u ovoj tradicionalnog alpskoj zemlji umire oko ponoći teko da ako niste iz Lozane (do koje voze noći autobusi), ne možete ostati duže od nekih 11 uveče, pa tako propuštate noćne improvizacije.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Ukrajinci saopštili: Obustavljamo

Ukrajinske vlasti saopštile su večeras da su obustavile svoje konzularne usluge u inostranstvu za muškarce starosti od 18 do 60 godina, pošto je ukrajinska diplomatija najavila mere za vraćanje u zemlju onih koji mogu da idu na front.

21:57

23.4.2024.

1 d

Podeli: