Priznanje Handkeu izazvalo je mnoštvo kritika, uključujući preživele i rodbinu stradalih u masakru u Srebrenici 1995. Oni pozivaju Švedsku akademiju da povuče odluku o nagradi.
Handke je 1996. godine, godinu dana po završetku ratova u BiH i Hrvatskoj, napisao pamflet "Pravda za Srbiju", koji je izazvao polemiku. Austrijski pisac je takođe 1999. žestoko kritikovao NATO zbog bombardovanja Srbije, a 2006. godine je prisustvovao sahrani Slobodana Miloševića.
Čelnik Švedske akademije Mats Malm je u tekstu u švedskom listu
Dagens niheter, naveo da je Handke davao "provokativne, neprimerene i nejasne komentare o političkim pitanjima".
Međutim, Malm je rekao da Handke nije glorifikovao krvoproliće i da je jasno osudio masakr u Srebrenici.
"Akademija nije pronašla ništa u njegovom pisanju što bi predstavljalo napad na civilno društvo ili poštovanje jednakosti svih ljudi", napisao je Malm.
Švedska akademija je citirala tekst nemačkog lista Zidojče cajtunga 2006. godine u kojem je Handke istakao da je masakr u Srebrenici najgori zločin protiv čovečnosti u Evropi nakon Drugog svetskog rata.
Peter Handke (1942) nagrađen je za "uticajni rad koji je u okviru lingvističke kreativnosti istraživao periferiju i jedinstvenost ljudskog iskustva", napisala je Švedska akademija u obrazloženju dodele nagrade.
Handke je esejista, scenarista, prevodilac, a na srpskom ima objavljena dela "Veliki pad", "Popodne pisca" i "Juče na putu".
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 15
Pogledaj komentare