Vukosavljević je istakao da su na nesvakidašnjoj, lepoj, kvalitetnoj i zanimljivoj izložbi u Biblioteci grada predstavljena dela i uspomene velikog srpskog pesnika.
"Jedva da ima školovanog čoveka koji ne zna poneki stih iz Disovih najpoznatijih pesama kao što su 'Možda spava' i 'Tamnica', tako da je Dis svojim kratkim i mukotrpnim životom ostavio dubok trag u srpskoj poeziji", konstatovao je ministar.
On je podsetio na Disovu sudbinu od ranih početaka, "zloputanja i mučenja sa različitim poslovima - od učiteljskog posla u dalekoj provinciji pa do katardžije u Beogradu".
"Dis je boreći se za preživljavanje u teškim uslovima učinio mnogo, reč je o velikom pupoljku srpske poezije koji se na vreme u punom svom mladalačkom i stvaralačkom nagonu zaodenuo cvetom i taj cvet miriše snažno i dan danas. Disova tragična sudbina kao žrtve Prvog svetskog rata jeste takođe osobeni znak sudbine naših pesnika", rekao je Vukosavljević.
On je naglasio da su dve zbirke pesama - "Utopljenje duše" i "Mi čekamo cara" bile dovoljne da Disa stave u panteon srpske poezije.
Prisutne je pozdravila i direktorka Biblioteke grada Beograda Jasmina Ninkov. Na izložbi, čiji je autor Srđan B. Stojančev, novinar i član Srpskog bibliofilskog društva, posetioci mogu prvi put da vide originalna i retka prva izdanja Disovih knjiga, zatim novopronađeni originalni rukopis Disove pesme "Lepota", koju je pesnik napisao i posvetio Mariji Mari Pandurović, sestri književnika Sime Pandurovića.
Postavka obuhvata i originalne fotografije Disa koje su sada prvi put dostupne široj javnosti. Materijal za izložbu vlasništvo je članova Srpskog bibliofilskog društva, a može se pogledati do 24. maja.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 1
Pogledaj komentare