Misterija pljačke 1.700 umetnina u Nemačkoj traje već 42 godine; da nije Rembrant?

Jedne olujne noći u decembru 1979. godine lopovi su provalili u dvorac Fridenštajn u Goti u Nemačkoj i pobegli sa spektakularnim ulovom.

Kultura

Izvor: Telegram.hr

Utorak, 09.11.2021.

16:31

Misterija pljačke 1.700 umetnina u Nemačkoj traje već 42 godine; da nije Rembrant?
Foto: Profimedia

Ukradeno je pet slika evropskih majstora, uključujući portrete nemačkog slikara Hansa Holbajna starijeg i holandskog umetnika Fransa Halsa.

Krađa se smatra najvećom takve vrste koja se dogodila u komunističkoj Istočnoj Nemačkoj. Policija je bezuspešno obavljala razgovore s više od 1.000 ljudi, ispitujući sve zaposlene u dvorcu i njihove porodice.

Pljačka upoređena s čuvenom krađom iz Bostona

Neki su tu pljačku uporedili s čuvenom krađom iz Gardner muzeja u Bostonu, 1990. godine koja se smatra najgorom muzejskom pljačkom u modernoj istoriji. Za razliku od još uvek nerešene priče iz Muzeja Gardner, priča o Fridenštajnu ima srećan kraj.

Nakon četiri decenije potrage, nemački policajci uspeli su da pronađu pet slika starih majstora i da ih vrate u dvorac, pisao je Špigl 2019. godine.

Detalji o slučaju ove pljačke i dalje izlaze u javnost. Ovog meseca, u katalogu za novootvorenu izložbu o krađi, Fridenštajnovi istražitelji izneli su provokativne ali nepotvrđene odgovore na dve dugogodišnje misterije oko pljačke, piše Art Newspaper.

Bol došao u posed slike nakon Rembrantovog bankrota?

Kustos Fridenštajna Timo Trimper rekao je za Art Newspaper da ima razloga za sumnju da je jedno od pet ukradenih dela mnogo vrednije nego što se mislilo. Dugo se smatralo da je portret starijeg čoveka, koji datira između 1629. i 1632. godine, delo Jana Livensa ili Ferdinanda Bola, dvojice savremenika slavnog Rembranta.

Nakon završene analize slike, Trimper je došao do zaključka da je portret možda naslikao sam Rembrant.

Bolov potpis na poleđini platna dugo se smatrao dokazom da je on autor. Bol je studirao u Rembrantovom amsterdamskom studiju pre nego što je 1642. godine osnovao sopstveni. Mnogi njegovi rani radovi snažno se pridržavaju Rembrantovog stila. Trimper misli da bi potpis mogao da znači samo da je Bol bio vlasnik slike.

Mlađi umetnik mogao je da dođe u posed slike nakon Rembrantovog bankrota 1656. godine, sugeriše kustos. Vešta izrada portreta i kvalitet kompozicije ukazuju na to da je učitelj, a ne učenik autor slike, piše Artnet News.

Kustosove teorije su još nepotvrđene

Trimperove teorije tek treba da budu potvrđene, a to će možda trajati i nekoliko godina. Muzej trenutno proučava sliku koja je u pripremi za planiranu Rembrantovu izložbu 2027. godine. Harvard Art Museums u svojim zbirkama drži sličan portret koji se pripisuje Rembrantu.

“Ako se pokaže da je slika iz Gote original, to bi moglo da znači da je Harvardova kopija”, dodaje kustos.

Galerija Harvarda beleži da je Rembrant redovno stvarao takva umetnička dela koja “nisu formalni portreti već studije generičkog tipa i emocionalnog izraza”.

“To je pitanje interpretacije”, smatra Trimper.

“Možemo da budemo sigurni da je delo nastalo u Rembrantovom studiju, ali je pitanje koliko je to Rembrant, a koliko njegovi učenici. Mišljenja stručnjaka su podeljena, polovina kolega misli da to nije Rembrant, nego jedan od njegovih učenika. Drugi kažu da je teorija zanimljiva i da je treba istražiti.”

Ko je izveo pljačku?

U eseju na kraju kataloga skreće se i pažnja na misteriju ko je izveo ovu krađu. Policija nije nikada nikoga zvanično optužila, piše Art News. A novinar Fon Hamerštajn tvrdi da je pljačka delo Rudija Bernharta, istočnonemačkog mašinovođe koji je navodno prokrijumčario slike preko bračnom paru u Zapadnoj Nemačkoj. Bernhart je umro 2016. godine.

Desetine praznih okvira u muzeju dvorca simbolizuju više od 1.700 predmeta koji još uvek nedostaju iz kolekcije dvorca.

“Posetioci mogu da očekuju zasigurno uzbudljive i raznolike priče o slavnim predmetima”, kaže Trimper. Muzej prikazuje i istorijske dokumente vezane uz pljačku. Uz njih možete i sami da istražite tragove”, dodaje kustos.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: