"Nema revolucije bez inovacije"

Berlnsko Bijenale osnovano je još 26. marta 1996. od strane Klausa Bizenbaha, a zamišljeno je kao logičan odgovor Bijenalu u Veneziji. Održava se svake druge godine u savremenom prostoru Kunst – Werke (“KW”) u centru Berlina, jednom od centara moderne umetnosti.

Kultura

Izvor: B92

Nedelja, 20.05.2012.

08:45

Default images

Ovogodišnje, sedmo Berlin Biennale počelo je 27. aprila i završava se 1. jula i zamišljeno je po prvi put kao odgovor na pitanje "šta umetnici mogu da učine da bi promenili svet”. Okupilo je blizu sto radova angažovanih umetnika iz preko 30 zemalja, ali i aktivista iz celog sveta – u skladu sa “revolucionarnom 2011” godinom u kojoj su omladinski pokreti izazvali rezime, ali i socijalnu nepravdu širom sveta – od bliskog istoka i mediterana, do Volstrita I Moskve.

Poljskog umetnika i kustosa 7. Berlinskog bijenala Artura Zmijewskog zanima pre svega pitanje: “kakvu funkciju danas ima umetnost?” U potrazi za odgovorom na to pitanje, pozvao je u Berlin oko 30 umetnika iz celog sveta koji imaju "žicu za političko" i koji su u toku tri nedelje nemačkom glavnom gradu svoja dela dati javnosti na uvid.

Sam slogan Bijenala – “pobedi strah” bio je provokacija umetnicima da iz sveta simboličnog protesta pređu u akciju i izazvao mnoge kontroverzne komentare u nemačkoj štampi. U okviru Bijenala mlada istočnoevropska umetnica čak je “nanovo sazidala” deo nekadašnjeg Berlnskog zida u centralnoj ulici (Friedrichstrasse) – zida koji po njoj u 21. veku simboliše nepremostive kulturne, socijalne i etničke barijere između emigranata iz Afrike i bivše Istočne Evrope I “starih Evropljana” poput samih Nemaca - što je izazvalo lavinu kontroverzi.

Bijenale je počelo veoma neobično – grupa mladih nemačkih aktivista iz Frankfurta bukvalno je OKUPIRALA zgradu KW-a, I po ugledu na pokret “okupiraj” koji se od jeseni prošle godine prosirio od Zuccoti parka u Njujorku, ispred Volstrita, sedišta američke berze, ali i simbola globalne ekonomske moći do Evrope, Azije I Australije – aktivisti će naravno do kraja bijenala “izdržati” svoju okupaciju a posetioci su pozvani da im se u improvizovanom naselju pridruže i “žive protest za socijalnu pravdu”. Oni su razapeli šatore i drže raznovrsne radionice na temu socijalne pravde, opstanka u “okupiranom” prostoru, taktika protesta, pravljenja performansa, transparenata i grafita (slika). Čak su I zidovi na ulazu u izložbenu dvoranu prekriveni krvavo crvenim citatima iz proglasa "Pobunite se" nekadašnjeg pripadnika francuskog pokreta otpora Stephanea Hesselsa.
Ana Jermolaevna i Srða Popoviæ
Srbiju je na Bijenalu predstavio direktor Centra za primenjenu nenasilnu akciju (CANVAS) I nekadašnji osnivač OTPOR-a Srđa Popović, koji je zajedno sa ruskom multimedijalnom umetnicom Anom Jermolaevnom, koja godinama uspešno izlaže u Beču, Berlinu, Sofiji, Londonu i Moskvi, u subotu, 19. maja održao celodnevnu radionicu na temu “Nema Revolucije Bez Inovacije”. Tema radionice na kojoj su učestvovali umetnici, novinari i gosti iz desetak zemalja bila je uloga umetnosti i inovacije u političkim i društvenim pokretima širom sveta. Kakva je uloga dizajna, drame, muzike I videa u “svetskoj revoluciji”?

Kako je sad već čuvena OTPOR-ova pesnica mladog beogradskog dizajnera Nenada Dude Petrovića postala svetski brend i inspiracija pokretima u Gruziji, Keniji, Venecueli, Iranu I Egiptu? Kako su inovativne, i u biti umetnički provokativne taktike, poput udaranja u šerpe i lonce, zbunjivale diktatore od Čilea do Beograda, da bi ih danas uspešno koristili španski “indignadosi”? Kako su protestne pesme od Hendriksa I Vudstoka do Dilana I Band Aida inspirisale milione ljudi na socijalnu akciju? Kakva je uloga humora u revolucionarnim pokretima i zašto se autokrate po pravilu zbune i obrukaju kada su suočeni sa duhovitim ismevanjem? Da li je posao umetnika samo da provocira, ili mu je dužnost da i lično učestvuje u dramatičnim događajima koji oblikuju stvarnost oko nas… Ovo su bila samo neka od pitanja na osmočasovnoj radionici koja se završila demonstracijom nekoliko ideja koje su u toku dana smislili, dizajnirali i izveli sami umetnici - učesnici radionice.
“Dvadeseti vek, a posebno njegove poslednje decenije i prelazak na novo vreme obeležili su veliku evoluciju društvenih pokreta – oni sve više od nasilne revolucije evoluiraju u nenasilnu a pozitivna energija, vedri duh, umetnička inovacija i humor koji pamtimo iz srpskih studentskih protesta i OTPOR-a postaje sve više zaštitni znak svetskih omladinskih pokreta”, smatra Popović.

“Svaki novi društveni pokret donosi i set novih umetničkih inovacija – u istocnoj Evropi 80-tih to je bio plakat i vicevi, južnoafričkoj borbi protiv aparthejda muzika i pesma, srpskoj nenasilnoj revoluciji devedesetih crni humor, ulični teatar I svetski prihvaćen dizajn pesnice, dok su arapsko proleće I pokret “okupiraj” u znaku kreativne upotrebe novih medija, društvenih mreža, aplikacija i videa. Zajedno sa pokretima evoluira I uloga umetnika u njima,” završio je Popović.
Druga zapažena “instalacija” u okviru Bijenala bio je “Najveci ključ na svetu” – težak nekoliko tona i vožen na kamionu sa prikolicom iz Palestinskog Aida, izbegličkog kampa u blizini Vitlejema sve do Berlina, o čemu je snimljen i prikazan dokumentarni film, da bi na otvaranju Bijenala bio spušten u dvoriste KW-a posebnim kranom. Ključ simbolizuje hiljade Palestinaca kojima su od kuća, nakon proterivanja od strane izraelskih doseljenika ostali samo – ključevi.

Kombinacija aktivizma, provokacije I ekološkog pristupa menjanju stvarnosti obeležila je zanimljiv rad poljskog umetnika Lukasza Surowietza. On je uzeo zemlju iz okoline nekadašnjeg najvećeg logora smrti Auswitz-Birkenhaua i u male saksije sa tom zemljom posadio mladice Breze koje simbolizuju poruku da iz “ružne prošlosti mora da nikne novi zivot”. Jedan broj mladica biće posađen i u samom Berlinu, a drugi je bio na raspolaganju posetiocima koji su mogli da ih “usvoje” – uz uslov da kažu gde će ih I kada posaditi.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: