Na Drini Andrićgrad

“Razlozi za početak radova na ovom projektu su veoma lični, kao što i treba da bude sve što valja u životu”, kazao je nedavno reditelj Emir Kusturica, tvorac ove ideje i njen realizator. On je 24. oktobra u okviru Sajma knjiga beogradskoj publici predstavio svoj poslednji projekat - Andrićgrad.

“Ono što me je najviše pogodilo u prošlom ratu, osim žrtava koje su još uvijek tu, jeste činjenica da je tada u Višegradu bista Ive Andrića razbijena macolom. I to nije važno samo zbog toga što je razbijeno poprsje jednog pisca, Nobelovca, već zato što je riječ o čovjeku koji je najbolje opisao sve tri strane u Bosni i Hercegovini, čija su djela najbolja socio-antropološka studija ovog podneblja”, kazao je Kusturica na početku predstavljanja Andrićgrada, koji već sedam meseci niče uz višegradske sokake.

Opasan bedemima, ovaj neobičan grad na malom prostoru sudariće renesanu i neoklasicizam, Tursku i Vizantiju, Dečane i Dubrovnik. Prema zamisli reditelja, uz pomoć tima arhitekata i dizajnera, Andrićgrad će biti zasnovan na ideji starog grada. “I Andrić je na nekoliko mesta konstatovao kako mi nismo imali renesansu, kako ona na tom prostoru nije ostavila gradove. Tako će ovim projektom Višegrad biti formalizovan više nego što je to istorija mogla da učini”, smatra Kusturica.

“Ovdje je stalno postojala ta podjela ‘ili ja ili ti, ili jedan ili drugi’, a mi ćemo u jednoj ulici spojiti dvije kulture i nasloniti ih na austrougarski period.” Tako će od samog ulaza posetiocu biti jasno da tamo gde se sudaraju leva i desna strana, sudaraju se turska i vizantijska kultura. Sa leve strane ulice gradi se turski deo, u kojem centralno mesto zauzima rekonstruisana Begova kuća iz Trebinja. Naspram tog, gradi se vizantijski deo sa kulom i tradicionalnim dvorištem.

Tom ulicom posetilac će se kretati ka glavnom trgu i gradskoj kući. Prolazeći tuda osmeh na lice će mu, prema rečima reditelja, vratiti čak i sam kamen koji se tu dovlači specijalno za ovaj grad, kako bi Višegrađanima smanjio depresiju. Punom parom gradi se i pozorište sa trista pedeset mesta, koje će biti po ugledu na renesansne venecijanske teatre.

Foto: Beta

“Balkanu su uvijek falili trgovi. To je karakteristika Toskane. Kod nas iako ih je bilo, bili su ispunjeni mirisom kafana i ćevabdžinica. U centru će biti smještena gradska kuća, do koje će se dolaziti tom ulicom. Jer, u svim velikim gradovima je tako, dug put vodi do centra i te neke zgrade, pa istovremeno osjećaš i strah i važnost i divljenje tom mjestu”, opisuje Kusturica svoju ideju. Gradska kuća biće izgrađena u neoklasičnom stilu koji bi mogao biti karakterističan za međuratni period. S njene leve strane smešten je Andrićev institut, pod čijim krovom će se naći “sve što treba da bude referentno za vremena koja dolaze”.

Iza gradske kuće Višegrađani će konačno dobiti raskošnu pijacu, na glavnom gradskom trgu. “Više pijaca ne mora biti nakrivljena na Rzav, već će imati centralno mjesto, kao u Barseloni . Kod nas se pijacom služilo kad nekoga hoćeš da uvrijediš, a ona je u svim evropski centrina bila važna. Pijaca je ‘Wall Street’”, zaključuje reditelj. Ona će biti okružena hotelom, jer Višegrad trenutno nema nijedan, Akademijom lepih umetnosti i zgradom gradske vlasti.

“Na samom kraju ovog hoda kroz istoriju stiže se do jednog posebnog mjesta. Kao što je Rim pravio replike na račun Grčke, tako ćemo i mi praviti repliku na račun Dečana. Tu, na mestu koje sada nasipamo, što je i najteži i najskuplji posao, biće izgrađeni Višegradski Dečani,” sa ponosom ističe Kusturica.

Sto tri dana su do sada utrošena na izgradnju gotovo trećine ovog grada, zahvaljujući delimično i lepom vremenu. Ako ono posluži, ako se mostom spoje i sve potreben institucije, ubrzo će Andrić imati svoje novo skrovište, izgrađeno na onom mestu sa kojeg se i sam pisac vinuo u legendu.