Četvrtak, 03.05.2012.

08:45

Trgovi za parkiranje

Izvor: Piše: Sonja Jankov

Trgovi za parkiranje IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

8 Komentari

Sortiraj po:

Flaneur

pre 11 godina

Slučaj Trga Galerija je passe, jer je takav oduvek, a autorka se koncentrisala na najnovije dodatke u nizu promašenih javnih prostora. A ako ćemo o Trgu Galerija, ajmo do kraja: parking je samo pola problema. Druga polovina, jednako probematična, je zelena površina koja ničemu ne služi i koja isto tako poništava javni prostor. Što nas dovodi do suočavanja sa popularnom zabludom o dobrobiti zelenila: ono isto tako može biti negradotvorno! Pa pogeldajte pomenute trgove (Trifkovićev i Žitni). U sredini, između parking mesta, postavljeni su travnjaci. Na travnjacima ne može biti okupljanja. Dakle, travnjaci isto uništavaju javni prostor, trg ne može biti trg ako nije popločan.

Oko pojma zelenila se uvek menjaju teze: ljudi lupetaju da im fale zelene površine a ustvari im fali drveće. Drvo nije površina nego 3d objekat. Drvored je gradotvorni element, a travnjaci nisu. A u gradu se implementira upravo suprotno: seku se drvoredi a uporno se pri rekonstrukciji ulica postavljaju i one bezvezne travnate trake, npr između trotoara i parkinga, koje će sigurno uvek biti blato. To vam je slučaj u pomenutoj Hadži Ruvimovoj. Zelene površine jesu za unutrašnjost blokova, ali ne i za ulice, jer poništavaju život na trotoaru, a trotoar je osnovna jedinica javnog prostora. Ako se trotoarom ne može hodati jer je sužen zbog parkinga i travnjaka, onda će patiti i aktivnost u lokalima jer je manji protok ljudi, oni nemaju ni gde da se zadržavaju. A sve to je sindrom i dalje seoskog karaktera uličnih prostora kod nas, jer u selima postoje te zelene površine između kuća i kolovoza. Suprotno tome, gradu primereno rešenje je potpuno popločani trotoar sa umetnutim drovredom. Drvoredu ne treba zelena površina.

Katarina

pre 11 godina

Novi Sad je grad na parkingu! Vaša novinarka nije pomenula najveći parking, onaj ta Trgu galerija: tri nacionalne ustanove u kojima se čuva srpska umetnost novog veka, u zgradama koje su pod zaštitom, nalaze se na parkingu. U zoni zaštićenih spomenika, gde ni parking, ni biciklana ne bi smeli da postoje, sve to stoji na ponos našeg grada i zagađuje , ljudi ne mogu da prođu preko tog ružnog trga, turisti ne mogu da priđu, nije ostavljen parking za autobus (ako već parking mora da bude tu). Ko ne veruje, neka poseti MUZEJE NA PARKINGU i lično se uveri!

adam

pre 11 godina

po centru Novog Sada, gde su ranije bile jednospratne ili dvospratne porodične kuće u uzanim ulicama su nikle,ružne,jednolične višespratnice. Bez garaža i parkinga na placevima za kućice. Potpuni haos svake novosadske vlade. bili su na vlasti i sps-ovci i dss-ovci i radikali i DS. sada još fale sns-ovci pa ćemo da vidimo da li će oni da menjati urbanističku politiku (igor mirović, bivši SRS, sada SNS bio je direktor ZIG-a). tako da ne očekujem nikakve promene. Novi Sada koji je u ravnici ima potencijal da se širi na periferiji, ali se to ne koristi.

Novosađanin

pre 11 godina

Živim u NS već 40 godina i posmatram kako se grad pretvara u cigansko naselje. Opservacije o trgovima kao parkiralištima su tek deo problema. Prošetajte "drugim centralnim pojasom" grada, pa ćete videti katastrofu. To vam je onaj doe grada koji nije strogi centar, već je naslonjen na njega.

Tu su porodične stare kuće otkupljivane i graćene su one tipske, ružne stambene zgrade od 4 ili 5 spratova, sa demit fasadom, sa betonskim dvorištem, parkingom za 10 vozila i max 5 garaža. Na 20 ili 30 porodica.

Nigde nema zelenih površina, nema parkova, nema travnjaka, nema dvorišta da se deca igraju. Ljudi žive napakovani kao sardine u betonskim stanovima.

Kada se vozim biciklom sa Bistrice ka Sajmištu, prolazim preko starog ranžirnog koloseka Željeznice, koji ima svoj pojas (zapuštenog) zelenila od oko 50m sa obe strane. Ako to radite uveče, bićete šokirani temperaturnom razlikom vazduha kada ste u bloku betonskih zgrada i kada prolazite kroz taj zeleni pojas. Bude i 10C razlike.

Naš najveći problem nije parking servis, već to što nam Zavod za urbanizam ne funkcioniše. A ne funkcioniše jer sa njime tajkuni/investitori brišu patos. Mesto da investitor udovoljava zahtevima urbaniste, obrnuto je.

Plus, javne zelene površine, kao i ostalu urbanu infrastrukturu treba da obezbedi Grad Novi Sad, a ne investitor. Grad to za ovih 12 godina nije činio. Ne, neću da kažem da je samo Igor Pavličić kriv, kriva je i "naša Maja", a i Bora Novaković pre nje.

Dragan

pre 11 godina

Takozvani "problem parkiranja" je čista izmišljotina. Ne postoji ni jedan razlog da grad poklanja prostor za parkiranje vozačima automobila. Parkiranjem bi trebalo da se bavi tržište. A javne površine treba vratiti gradu i građanima.

Nenad

pre 11 godina

Rodjen sam, odrastao i zivim u Novom Sadu. Na staroj Detelinari iza moje zgrade je bila livada na kojoj sam bukvalno proveo celo detinjstvo. Nalazila se izmedju zgrada sa dve strane i izmedju kuca sa druge dve strane. Sada su umesto kuca zgrade a livada je prasnjavi parking. Bilo mi je jako tesko kad sam se 90tih odatle selio ali mi je sada drago da moje dete ne odrasta tu. Na Novoj Detelinari oko ulice Hadzi Ruvimove gde su nekad bile kuce, sve su nove zgrade, drveta i trave nema ni malo. Dvorista od zgrada su garaze i gde tu deca da se igraju? Upropastise skroz. Bitno je da se skrka sto vise kvadrata na sto manjem prostoru a da li ce to biti funkcionalno za zivot porodice, manje vazno. Sad zivim na Novom Naselju i mozda jeste kraj grada i starije zgrade ali su planski gradjene i ima zelenih povrsina gde deca mogu slobodno da se igraju.

visoki-c

pre 11 godina

Kad sam prvi put video Novi Sad pre dvadesetak godimna, bio sam odusevljen tim gradom. Od tad idem cesto, bar jednom godisnje, radio sam jedno vreme tamo, i primetio sam da iz godine u godinu postaje sve vece selo. I moje Smederevo je pre dvadesetak godina bilo divan gradic, a danas sve vise i vise postaje nesto nenormalno za zivot. Kao da neki buzdovan namerno sve kvari.

visoki-c

pre 11 godina

Kad sam prvi put video Novi Sad pre dvadesetak godimna, bio sam odusevljen tim gradom. Od tad idem cesto, bar jednom godisnje, radio sam jedno vreme tamo, i primetio sam da iz godine u godinu postaje sve vece selo. I moje Smederevo je pre dvadesetak godina bilo divan gradic, a danas sve vise i vise postaje nesto nenormalno za zivot. Kao da neki buzdovan namerno sve kvari.

Nenad

pre 11 godina

Rodjen sam, odrastao i zivim u Novom Sadu. Na staroj Detelinari iza moje zgrade je bila livada na kojoj sam bukvalno proveo celo detinjstvo. Nalazila se izmedju zgrada sa dve strane i izmedju kuca sa druge dve strane. Sada su umesto kuca zgrade a livada je prasnjavi parking. Bilo mi je jako tesko kad sam se 90tih odatle selio ali mi je sada drago da moje dete ne odrasta tu. Na Novoj Detelinari oko ulice Hadzi Ruvimove gde su nekad bile kuce, sve su nove zgrade, drveta i trave nema ni malo. Dvorista od zgrada su garaze i gde tu deca da se igraju? Upropastise skroz. Bitno je da se skrka sto vise kvadrata na sto manjem prostoru a da li ce to biti funkcionalno za zivot porodice, manje vazno. Sad zivim na Novom Naselju i mozda jeste kraj grada i starije zgrade ali su planski gradjene i ima zelenih povrsina gde deca mogu slobodno da se igraju.

Novosađanin

pre 11 godina

Živim u NS već 40 godina i posmatram kako se grad pretvara u cigansko naselje. Opservacije o trgovima kao parkiralištima su tek deo problema. Prošetajte "drugim centralnim pojasom" grada, pa ćete videti katastrofu. To vam je onaj doe grada koji nije strogi centar, već je naslonjen na njega.

Tu su porodične stare kuće otkupljivane i graćene su one tipske, ružne stambene zgrade od 4 ili 5 spratova, sa demit fasadom, sa betonskim dvorištem, parkingom za 10 vozila i max 5 garaža. Na 20 ili 30 porodica.

Nigde nema zelenih površina, nema parkova, nema travnjaka, nema dvorišta da se deca igraju. Ljudi žive napakovani kao sardine u betonskim stanovima.

Kada se vozim biciklom sa Bistrice ka Sajmištu, prolazim preko starog ranžirnog koloseka Željeznice, koji ima svoj pojas (zapuštenog) zelenila od oko 50m sa obe strane. Ako to radite uveče, bićete šokirani temperaturnom razlikom vazduha kada ste u bloku betonskih zgrada i kada prolazite kroz taj zeleni pojas. Bude i 10C razlike.

Naš najveći problem nije parking servis, već to što nam Zavod za urbanizam ne funkcioniše. A ne funkcioniše jer sa njime tajkuni/investitori brišu patos. Mesto da investitor udovoljava zahtevima urbaniste, obrnuto je.

Plus, javne zelene površine, kao i ostalu urbanu infrastrukturu treba da obezbedi Grad Novi Sad, a ne investitor. Grad to za ovih 12 godina nije činio. Ne, neću da kažem da je samo Igor Pavličić kriv, kriva je i "naša Maja", a i Bora Novaković pre nje.

adam

pre 11 godina

po centru Novog Sada, gde su ranije bile jednospratne ili dvospratne porodične kuće u uzanim ulicama su nikle,ružne,jednolične višespratnice. Bez garaža i parkinga na placevima za kućice. Potpuni haos svake novosadske vlade. bili su na vlasti i sps-ovci i dss-ovci i radikali i DS. sada još fale sns-ovci pa ćemo da vidimo da li će oni da menjati urbanističku politiku (igor mirović, bivši SRS, sada SNS bio je direktor ZIG-a). tako da ne očekujem nikakve promene. Novi Sada koji je u ravnici ima potencijal da se širi na periferiji, ali se to ne koristi.

Katarina

pre 11 godina

Novi Sad je grad na parkingu! Vaša novinarka nije pomenula najveći parking, onaj ta Trgu galerija: tri nacionalne ustanove u kojima se čuva srpska umetnost novog veka, u zgradama koje su pod zaštitom, nalaze se na parkingu. U zoni zaštićenih spomenika, gde ni parking, ni biciklana ne bi smeli da postoje, sve to stoji na ponos našeg grada i zagađuje , ljudi ne mogu da prođu preko tog ružnog trga, turisti ne mogu da priđu, nije ostavljen parking za autobus (ako već parking mora da bude tu). Ko ne veruje, neka poseti MUZEJE NA PARKINGU i lično se uveri!

Dragan

pre 11 godina

Takozvani "problem parkiranja" je čista izmišljotina. Ne postoji ni jedan razlog da grad poklanja prostor za parkiranje vozačima automobila. Parkiranjem bi trebalo da se bavi tržište. A javne površine treba vratiti gradu i građanima.

Flaneur

pre 11 godina

Slučaj Trga Galerija je passe, jer je takav oduvek, a autorka se koncentrisala na najnovije dodatke u nizu promašenih javnih prostora. A ako ćemo o Trgu Galerija, ajmo do kraja: parking je samo pola problema. Druga polovina, jednako probematična, je zelena površina koja ničemu ne služi i koja isto tako poništava javni prostor. Što nas dovodi do suočavanja sa popularnom zabludom o dobrobiti zelenila: ono isto tako može biti negradotvorno! Pa pogeldajte pomenute trgove (Trifkovićev i Žitni). U sredini, između parking mesta, postavljeni su travnjaci. Na travnjacima ne može biti okupljanja. Dakle, travnjaci isto uništavaju javni prostor, trg ne može biti trg ako nije popločan.

Oko pojma zelenila se uvek menjaju teze: ljudi lupetaju da im fale zelene površine a ustvari im fali drveće. Drvo nije površina nego 3d objekat. Drvored je gradotvorni element, a travnjaci nisu. A u gradu se implementira upravo suprotno: seku se drvoredi a uporno se pri rekonstrukciji ulica postavljaju i one bezvezne travnate trake, npr između trotoara i parkinga, koje će sigurno uvek biti blato. To vam je slučaj u pomenutoj Hadži Ruvimovoj. Zelene površine jesu za unutrašnjost blokova, ali ne i za ulice, jer poništavaju život na trotoaru, a trotoar je osnovna jedinica javnog prostora. Ako se trotoarom ne može hodati jer je sužen zbog parkinga i travnjaka, onda će patiti i aktivnost u lokalima jer je manji protok ljudi, oni nemaju ni gde da se zadržavaju. A sve to je sindrom i dalje seoskog karaktera uličnih prostora kod nas, jer u selima postoje te zelene površine između kuća i kolovoza. Suprotno tome, gradu primereno rešenje je potpuno popločani trotoar sa umetnutim drovredom. Drvoredu ne treba zelena površina.

Dragan

pre 11 godina

Takozvani "problem parkiranja" je čista izmišljotina. Ne postoji ni jedan razlog da grad poklanja prostor za parkiranje vozačima automobila. Parkiranjem bi trebalo da se bavi tržište. A javne površine treba vratiti gradu i građanima.

visoki-c

pre 11 godina

Kad sam prvi put video Novi Sad pre dvadesetak godimna, bio sam odusevljen tim gradom. Od tad idem cesto, bar jednom godisnje, radio sam jedno vreme tamo, i primetio sam da iz godine u godinu postaje sve vece selo. I moje Smederevo je pre dvadesetak godina bilo divan gradic, a danas sve vise i vise postaje nesto nenormalno za zivot. Kao da neki buzdovan namerno sve kvari.

Flaneur

pre 11 godina

Slučaj Trga Galerija je passe, jer je takav oduvek, a autorka se koncentrisala na najnovije dodatke u nizu promašenih javnih prostora. A ako ćemo o Trgu Galerija, ajmo do kraja: parking je samo pola problema. Druga polovina, jednako probematična, je zelena površina koja ničemu ne služi i koja isto tako poništava javni prostor. Što nas dovodi do suočavanja sa popularnom zabludom o dobrobiti zelenila: ono isto tako može biti negradotvorno! Pa pogeldajte pomenute trgove (Trifkovićev i Žitni). U sredini, između parking mesta, postavljeni su travnjaci. Na travnjacima ne može biti okupljanja. Dakle, travnjaci isto uništavaju javni prostor, trg ne može biti trg ako nije popločan.

Oko pojma zelenila se uvek menjaju teze: ljudi lupetaju da im fale zelene površine a ustvari im fali drveće. Drvo nije površina nego 3d objekat. Drvored je gradotvorni element, a travnjaci nisu. A u gradu se implementira upravo suprotno: seku se drvoredi a uporno se pri rekonstrukciji ulica postavljaju i one bezvezne travnate trake, npr između trotoara i parkinga, koje će sigurno uvek biti blato. To vam je slučaj u pomenutoj Hadži Ruvimovoj. Zelene površine jesu za unutrašnjost blokova, ali ne i za ulice, jer poništavaju život na trotoaru, a trotoar je osnovna jedinica javnog prostora. Ako se trotoarom ne može hodati jer je sužen zbog parkinga i travnjaka, onda će patiti i aktivnost u lokalima jer je manji protok ljudi, oni nemaju ni gde da se zadržavaju. A sve to je sindrom i dalje seoskog karaktera uličnih prostora kod nas, jer u selima postoje te zelene površine između kuća i kolovoza. Suprotno tome, gradu primereno rešenje je potpuno popločani trotoar sa umetnutim drovredom. Drvoredu ne treba zelena površina.

Nenad

pre 11 godina

Rodjen sam, odrastao i zivim u Novom Sadu. Na staroj Detelinari iza moje zgrade je bila livada na kojoj sam bukvalno proveo celo detinjstvo. Nalazila se izmedju zgrada sa dve strane i izmedju kuca sa druge dve strane. Sada su umesto kuca zgrade a livada je prasnjavi parking. Bilo mi je jako tesko kad sam se 90tih odatle selio ali mi je sada drago da moje dete ne odrasta tu. Na Novoj Detelinari oko ulice Hadzi Ruvimove gde su nekad bile kuce, sve su nove zgrade, drveta i trave nema ni malo. Dvorista od zgrada su garaze i gde tu deca da se igraju? Upropastise skroz. Bitno je da se skrka sto vise kvadrata na sto manjem prostoru a da li ce to biti funkcionalno za zivot porodice, manje vazno. Sad zivim na Novom Naselju i mozda jeste kraj grada i starije zgrade ali su planski gradjene i ima zelenih povrsina gde deca mogu slobodno da se igraju.

Novosađanin

pre 11 godina

Živim u NS već 40 godina i posmatram kako se grad pretvara u cigansko naselje. Opservacije o trgovima kao parkiralištima su tek deo problema. Prošetajte "drugim centralnim pojasom" grada, pa ćete videti katastrofu. To vam je onaj doe grada koji nije strogi centar, već je naslonjen na njega.

Tu su porodične stare kuće otkupljivane i graćene su one tipske, ružne stambene zgrade od 4 ili 5 spratova, sa demit fasadom, sa betonskim dvorištem, parkingom za 10 vozila i max 5 garaža. Na 20 ili 30 porodica.

Nigde nema zelenih površina, nema parkova, nema travnjaka, nema dvorišta da se deca igraju. Ljudi žive napakovani kao sardine u betonskim stanovima.

Kada se vozim biciklom sa Bistrice ka Sajmištu, prolazim preko starog ranžirnog koloseka Željeznice, koji ima svoj pojas (zapuštenog) zelenila od oko 50m sa obe strane. Ako to radite uveče, bićete šokirani temperaturnom razlikom vazduha kada ste u bloku betonskih zgrada i kada prolazite kroz taj zeleni pojas. Bude i 10C razlike.

Naš najveći problem nije parking servis, već to što nam Zavod za urbanizam ne funkcioniše. A ne funkcioniše jer sa njime tajkuni/investitori brišu patos. Mesto da investitor udovoljava zahtevima urbaniste, obrnuto je.

Plus, javne zelene površine, kao i ostalu urbanu infrastrukturu treba da obezbedi Grad Novi Sad, a ne investitor. Grad to za ovih 12 godina nije činio. Ne, neću da kažem da je samo Igor Pavličić kriv, kriva je i "naša Maja", a i Bora Novaković pre nje.

adam

pre 11 godina

po centru Novog Sada, gde su ranije bile jednospratne ili dvospratne porodične kuće u uzanim ulicama su nikle,ružne,jednolične višespratnice. Bez garaža i parkinga na placevima za kućice. Potpuni haos svake novosadske vlade. bili su na vlasti i sps-ovci i dss-ovci i radikali i DS. sada još fale sns-ovci pa ćemo da vidimo da li će oni da menjati urbanističku politiku (igor mirović, bivši SRS, sada SNS bio je direktor ZIG-a). tako da ne očekujem nikakve promene. Novi Sada koji je u ravnici ima potencijal da se širi na periferiji, ali se to ne koristi.

Katarina

pre 11 godina

Novi Sad je grad na parkingu! Vaša novinarka nije pomenula najveći parking, onaj ta Trgu galerija: tri nacionalne ustanove u kojima se čuva srpska umetnost novog veka, u zgradama koje su pod zaštitom, nalaze se na parkingu. U zoni zaštićenih spomenika, gde ni parking, ni biciklana ne bi smeli da postoje, sve to stoji na ponos našeg grada i zagađuje , ljudi ne mogu da prođu preko tog ružnog trga, turisti ne mogu da priđu, nije ostavljen parking za autobus (ako već parking mora da bude tu). Ko ne veruje, neka poseti MUZEJE NA PARKINGU i lično se uveri!