Gospodinu Zoranu Stankoviću, ministru zdravlja zaista želim uspeh u obavljanju ove zaista odgovorne dužnosti. Poznavajući gospodina Stankovića kao izuzetno poštenog čoveka, stručnog, pragmatičnog i upornog pregaoca ubeđen sam da će učiniti pomak u lečenju našeg zaista teško bolesnog zdravstva.

Moguce je da ce bas ovaj ministar biti drugaciji, ali sta je najcesce? Kako izgleda uobicajena mustra?
Ministar krene sa manje ili vise entuzijazma i zelje da uradi nesto. To je mislim prirodno, ljudski. No kako niko ne moze prije posla procijeniti sta ga ceka, brzo shvati da se radi o prekrupnim zahvatima. Sta vise, najcesce i nemogucim projektima. Nekoliko mjeseci glavobolje i neprespavanih noci. A onda zivot ide dalje i stvari polako legnu. Ministar shvati da nije supermen i da ne moze protiv sile. Mir. Za to vrijeme porodica trazi svoje. Ona (on) hoce ovo, djeca ono. Pocinju poredjenja sa drugima, najcesce objektivna pioredjenja u materijalnim bogatstvima i eurima. I onda polako krene. Na primjer - gluvo bilo ne zelim da podmecem - ali evo ovaj detalj sa losom seizmologijom otvara prostor da se krene u veliki posao za koji ce se takmiciti razne firme... U tolikom poslu jedan stan u Grckoj ili kuca na Zlataru - opet kazem, gluvo bilo, pisem samo ono sto smo do sada gledali - ne bi se ni osjetilo. A najvaznije u svemu jeste da ministar pocne da sam sebe ubijedjuje (i to ide brzo) da se on toliko trudi i zrtvuje da je valjda OK da mu se komoditet malkice popravi?? I tako krene od manjeg, ka sve vecem i vecem.

Ministar koji ne moze da sklopi jednu prosto prosirenu recenicu,tri padeza....Sramota...ima genijalne ideje...reprezent doktora...jadni smo i bedni...

Ministar koji ne moze da sklopi jednu prosto prosirenu recenicu,tri padeza....Sramota...ima genijalne ideje...reprezent doktora...jadni smo i bedni...

Gospodinu Zoranu Stankoviću, ministru zdravlja zaista želim uspeh u obavljanju ove zaista odgovorne dužnosti. Poznavajući gospodina Stankovića kao izuzetno poštenog čoveka, stručnog, pragmatičnog i upornog pregaoca ubeđen sam da će učiniti pomak u lečenju našeg zaista teško bolesnog zdravstva.

Moguce je da ce bas ovaj ministar biti drugaciji, ali sta je najcesce? Kako izgleda uobicajena mustra?
Ministar krene sa manje ili vise entuzijazma i zelje da uradi nesto. To je mislim prirodno, ljudski. No kako niko ne moze prije posla procijeniti sta ga ceka, brzo shvati da se radi o prekrupnim zahvatima. Sta vise, najcesce i nemogucim projektima. Nekoliko mjeseci glavobolje i neprespavanih noci. A onda zivot ide dalje i stvari polako legnu. Ministar shvati da nije supermen i da ne moze protiv sile. Mir. Za to vrijeme porodica trazi svoje. Ona (on) hoce ovo, djeca ono. Pocinju poredjenja sa drugima, najcesce objektivna pioredjenja u materijalnim bogatstvima i eurima. I onda polako krene. Na primjer - gluvo bilo ne zelim da podmecem - ali evo ovaj detalj sa losom seizmologijom otvara prostor da se krene u veliki posao za koji ce se takmiciti razne firme... U tolikom poslu jedan stan u Grckoj ili kuca na Zlataru - opet kazem, gluvo bilo, pisem samo ono sto smo do sada gledali - ne bi se ni osjetilo. A najvaznije u svemu jeste da ministar pocne da sam sebe ubijedjuje (i to ide brzo) da se on toliko trudi i zrtvuje da je valjda OK da mu se komoditet malkice popravi?? I tako krene od manjeg, ka sve vecem i vecem.