U slobodnom trgovanju potencijalno će se naći 31,1 miliona akcija Naftne industrije Srbije, što je vlasnički udeo nešto manji od 20 odsto. Kao kupci tih akcija, na tržištu se može preko svog brokera pojaviti Gaspromnjeft, u čaršiji se šuška da bi zainteresevani mogli biti čak i Gaspromovi konkurenti, dok se svi slažu da će veliki investiconi fondovi za sada biti oprezni.
Izvor: B92
Kao razlog za takav stav velikih igrača na tržištu, navodi se činjenica da je još uvek nepoznanica da li će Gasprom njeft biti transparentan ka tržištu, kojom imovinom NIS raspolaže, kao i da li će biti spreman za oštru konkurenciju početkom 2011. kada Naftnoj industriji Srbije konačno bude ukinut status monopoliste.
„Na prvu loptu, inicijalnog interesevanja za kupovinu akcija NIS-a ima. Ovo preduzeće pred izlazak na berzu već su posetili potencijalni kupci“, kažeVladimir Lakić, Glavni broker u Fima internešnal.
„Imamo i male i respektabilne igrače. Čak i neki veliki institucionalni investitori su prisutni u regiji,i posetili su i kompaniju i mislim da će biti kupovine.Da li sada na početnim cenama nisam sasvim siguran,videćemo koliko ponude bude bilo“, kaže Lakić.
Ekonomista Nikola Fabris od trgovanja akcijama NIS-a, međutim, za sada ne očekuje ništa spektakularno, jer ima daleko više građana koji će ponuditi svoje akcije od realnog broja potencijalnih kupaca.
„Ja mislim da će biti mnogo veća ponuda, bar u prvom trenutku, nego što će biti tražnja, mislim da za investitore nije toliko bitno da li imate velike ili male firme, bitnije je da imate mnogo firmi, raznovrsnost tržišnog materijala koji možete kupiti. Kod nas je ključni problem što te raznovrsnosti nemate, isto tako ono što može umanjiti atraktivnost je što ne možete steći većinski paket akcija jer će on ostati nepromenjen. Tako da jednostavno, ulaziće manji portfolio igrači, a veći neće zainteresovani čim automatski ne mogu da ostvare kontrolni paket akcija“, rekao je Fabris.
Da izvesno interesovanje za kupvoinu akcija NIS-a postoji, pokazao je prethodni period u kome je bilo moguće putem ugovora kupiti akcije NIS-a. Na taj način, odnosno, van berze prodato je oko 35.000 akcija, iako su zbog plaćanja taksi i provizije uslovi prodaje tada bili nepovoljni.
Aleksandra Vukosavljević, rukovodilac odeljenja istraživanja i analize Rajfajzen banke kaže da prisustvo zaista velikih investicionih igrača, u velikoj meri amputira činjenica da je izlazak NIS-a na berzu ugovorna obaveza Gasprom njefta, a ne dobra volja kompanije.
„Klasičan izlazak kompanije na berzu podrazumeva inicijalnu javnu ponudu. Ona je karakteristična, jedan je vrlo složen proces što je bitno sada da kažemo u toku tog procesa vrši se animiranje investitora, pogotovu tih profesionalnih institucionalnih investitora“, rekla je Vukosavljević.
„Kompanija se priprema za proces izlaska na berzu, priprema se finansijsko izveštavanje, priprema se menadžment na koji način se komunicira sa investitorima, uspostovlja se služba, mehanizmi komunikacije i eksterno se vrši targetiranje i animiranje investitora iz regiona i iz Evropske unije i sveta uopšte za kupovinu akcija jedne kompanije“, dodaje ona.
„Taj proces u ovom slučaju nismo imali. Sam NIS i dalje ostaje nepoznanica za te velike institucionalne investitore. Naravno da je to kompanija od velikog značaja, naravno da je lider u industriji. Naravno da se puno očekuje, ali o samoj proceni šta je to cena koja je odgovarajuća i kakav je potencijal kompanije treba zaista jako puno podataka analizirati i treba malo više upoznati i sam menadžment i same planove kompnije. To je nešto što nas u budućem periodu tek očekuje“, izjavila jeVukosavljević.
„Tako da, u tom smislu će se malo isprofilisati stvari. Vrlo je bitno da svi učesnici na tržištu shvate kakvo je opredeljenje većinskog vlasnika ka berzi“, zaključuje ona.
Kao argument protiv kupovine akcija NIS-a novinar lista „Politika“ Jasna Petrović ističe i činjenicu da NIS nije profitabilna kompanija.
„U ovom trenutku, mi takođe imamo taj kumulativni gubitak NIS-a od 37,5 milijardi dinara što utiče na smanjenje kapitala, odnosno vrednosti kapitala NIS-a. I zbog toga je, uostalom, pitanje koliko će neki investicioni fondovi, hipotetički ukoliko oni budu zainteresovani za preuzimanje akcija, onda će ozbiljno razmotriti da li da uzmu akcije NIS-a ili ne. Jer neko ko se odlučuje, a znamo da infesticioni fondovi, po nekom svom pravilu ne mogu da ulože manje od milion evra u kupovinu akcije, itekako moraju da gledaju kako je bilo poslovanje kompanije u poslednje tri godine, a NIS se u ovom trenutku time ne može podičiti jer znamo da su imali velike gubitke u poslednje tri godine“, rekla je Petrovićeva.
Gasprom njeft se kupoprodajnim Ugovorom obavezao da će do 2012. investirati u razvoj proizvodnog kompleksa NIS-a najmanje 548 miliona evra. To je za mnoge investitore znak da će u budućnosti NIS ipak zabeležiti pozivne rezultate poslovanja, kaže Jasna Petrović.
„U onom trenutku kada se bude završilo rekonstrukcija rafinerije, onda ćemo zaista moći da kažemo da je to jedna vredna kompanija u ovom delu regiona. Oni imaju povlašćen položaj u smislu što su ovde najveći, zbog čega im je i dat taj monopol, zbog čega se i štiti njihova vrednost, kroz zabranu uvoza derivata, kroz to što imaju jedini mogućnost prerade i to na neki način u ovom trenutku održava njihovu vrednost“, rekla je Petrovićeva.
NIS već sledeće godine gubi monopol na preradu nafte
Nezaobilazna tačka u analizi pozicije koju NIS ima na tržištu i uopšte isplativnosti ulaganja na duži rok svakako igra i činjenica da je NIS još uvek monopolista u sektoru prerade naftnih derivata. Taj monopol NIS-a , prema najavama ministara iz Vlade srbije biće ukinut 1.januara 2011. godine.
Jasna Petrović međutim sumnja da će NIS tada biti spreman da za borbu sa konkurentima na liberalizovano tržište naftnih derivata u Srbiji .
„Njima je upravo i sačuvan taj monopol da bi se modernizovali i da bi 2012 mogli da konkurišu u okruženju. Dakle, na njihovu žalost, tržište će biti otvoreno 2011 i ono neće biti spremno da dočeka konkurenciju, to takođe može u izvesnoj meri da utiče i na smanjenje prometa i profita očekivanog NIS-a, jer neko ko bude imao izbora između evropskog pet i evropskog četiri kvaliteta koliko će NIS i sledeće godine moći da proizvodi, naravno da će birati po istoj ceni ono što je kvalitetnije“, izjavila je Petrovićeva.
„E to sada otvara pitanje kako će se NIS izboriti sa konkurencijom naredne godine. Naravno da će se to odraziti na njihovo poslovanje a onda automatski opet uticati na cenu akcija. Ono što menadžment NIS-a u ovom trenutku najavljuje to je da će oni ovu godinu već završiti sa dobitkom od oko dve milijarde. Nisu još izašli svi podaci za prvih šest meseci poslovanja, tako da odtaje da vidimo šta će biti do kraja godine. Svakako da su to sve faktori koji utiču na cenu akcija na vrednost akcija, govorimo o onim malim akcionarima koji budu sačekali da vide kako će izgledati to trgovanje na berzi“, dodaje ona.
NIS - još uvek sa nerešenim imovinskim pitanjem
Kao bitan faktor izlaska NIS-a na berzu bio je svakako je bilo to nerešeno imovinsko pitanje. Većinski vlasnik odnosno Gaspromnjeft još uvek u svom posedu nema ničega osim pečata i loga firme.
„To možda običnom čoveku, meni i vama kao vlasniku tih hartija od vrednosti,ne znači ništa. Međutim, nekom ozbiljnom kupcu, nekoj ozbiljnoj konkurentskoj naftnoj kompaniji itekako je važno šta NIS ima u svom posedu. Od toga na kraju krajeva sutra i zavise rezultati njihovog poslovanja, jer mnogo se lakše osećate ukoliko znate da imate deset hiljada kvadrata prostora od čega deo možete da prodate i od toga investirate opet u neka nova istraživanja, u modernizaciju, što će opet podići vrednost akcija koje ste kupili ili koje ćete sutra opet da prodate“, ističe novinarka „Politike“.
„U tom smislu, jako je važno da se to pitanje konačno reši, da vlada prenese ono što pripada NIS-u, a svi mi kao mali akcionari smo vlasnici kao neke kapije u moru imovine kompletne kojom NIS raspolaže. Šta oni imaju, njegova najveća vrednost su zapravo dve njegove poslovne zgrade, u Novom Sadu i u Beogradu, s tim što se sve više razmišlja da oni otuđe ovu zgradu koja je na Novom Beogradu."
Zatim, tu su njihovi hoteli koji su na Zlatiboru, na moru, na Crnom vrhu, i naravno naftne bušotine koja su ta prirodna blaga koja su takođe dobili preuzimanjem kompanije, tako da tu naftu koju budu eksploatisali mogu je i prodavati i od toga zarađivati, a mogu je i prerađivati i u rafineriji, to je sada njihovo. Rafinerije će vredeti u onom trenutku kada bude završena modernizacija. U ovom času, teško da mogu imati od toga neku veliku dobit“, zaključuje Petrovićeva.
Vlasnik brokerske kuće “Jorgić broker“, Branislava Jorgić ocenjuje međutim, da uprkos iskazanim gubitaka, argumata za kupovinu akcija NIS-a ima.
„Mislim da kupovanje akcija NIS-a može biti interesantno na duži rok, ja ne očekujem da će doći do nekog povećanja cene u nekom kraćem periodu imajući u vidu da naftnoj industriji srbije predstoji jedan investicioni ciklus, reorganizacija, poboljšanje samog poslovanja kompanije, da podsetimo ona je dve godine unazad imala značajne gubitke i 2010 se najavljuje kao godina gde će se ostvariti neki profit", ističe Jorgić.
Na duži rok to može biti interesantna akcija imajući u vidu iskazane planove poslovanja većinskog vlasnika, obavezu infestiranja i finansijskog sređivanaja u samom NIS-u, tako da u nerednom periodu, npr od 2012, 2013 te akcijke mogu imati veću vrednost nego što je to danas“, rekao je Jorgić.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će na velikom skupu Srpske naredne strane 27. i 28. juna u Beogradu biti predstavljen paket za penzionere, koji će poboljšati njihov ekonomski status.
Kompanija BDS Co. iz Srbije, deo grupacije Sport Vision, pokrenula je proces preuzimanja kompanija poljske grupe Marketing Investment Group (MIG) u Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumuniji, Srbiji, Slovačkoj i Sloveniji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras da je cilj države da najavljenim paketom mera pomoći obraduje gotovo sve penzionere, a posebno one sa najnižim primanjima, dodajući da se u okviru paketa razgovara i o sniženju cena lekova.
Republički geodetski zavod prvi put je, po metodologiji EU, objavio zvaničan pregled cena poljoprivrednog zemljišta. Podaci pokazuju da je oranica i dalje jedna od najsigurnijih investicija, a da se domaće tržište postepeno približava evropskom proseku.
Nova ekonomska analiza uglednog Pitersonovog instituta za međunarodnu ekonomiju (PIIE) upozorava da bi skok cena nafte na 120 dolara po barelu zbog sukoba na Bliskom istoku predstavljala veliki udar na globalni rast i poljoprivredu.
Francuska i Nemačka odustale su od zajedničkog projekta razvoja borbenog aviona nove generacije, pošto kompanije uključene u program nisu uspele da prevaziđu višegodišnje sporove oko upravljanja projektom, intelektualne svojine i podele poslova.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je večeras da radovi na pruzi koja će povezivati beogradski aerodrom sa centrom grada, ali i izložbom EXPO 2027 i dalje sa Obrenovcem napreduje izuzetnom brzinom.
Eskalacija sukoba Izraela i Irana u poslednja 24 sata stavila je predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa pod pritisak da spreči širi rat i sačuvaju stabilnost Bliskog istoka.
Američko ratno vazduhoplovstvo zatražilo je 2,2 milijarde dolara za proizvodnju novog aviona "sudnjeg dana", proizlazi iz uvida Sputnjika u budžetsku dokumentaciju.
Preko severne i zapadne Evrope, premešta se u sklopu veoma izraženog hladnog fronta snažan oblačni sistem koji će doneti obilne padavine, jake oluje sa grmljavinom, olujni vetar, ali i jako zahlađenje, a u višim delovima Alpa i sneg.
Povodom incidenta na tribini "ProGlasa" u Frankfurtu, kada je jedan posetilac silom udaljen nakon postavljenog pitanja, analitičari ocenjuju da je reč o primeru netolerancije prema drugačijem mišljenju i kritičkim stavovima.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić dočekuje predsednika Republike Angole Žoaa Manuela Gonsalveša Lorensa, koji boravi u zvaničnoj poseti Srbiji od 8. do 10. juna.
Poznati pevač MC Stojan doživeo je ozbiljan peh tokom nastupa na otvaranju jednog kluba u Hrvatskoj, kada je pao sa scene. Nesvakidašnja i prilično dramatična scena odigrala se u Medulinu, gde je srpski izvođač zabavljao okupljene goste.
Kim Kardašijan ponovo se našla na udaru kritika nakon što je snimljena kako uzima peškir koji je navodno bio ostavljen za Kimija Antonelija nakon Velike nagrade Monaka.
Zvezda serije "Vatreni rivali", Hadson Vilijams, našao se na udaru kritika nakon što se ovih dana pojavila njegova stara fotografija na kojoj pozira sa grupom prijatelja.
Dejvid Saliven, suvlasnik i dosadašnji zajednički predsednik fudbalskog kluba Vest Hem Junajted, podneo je ostavku na svoju funkciju sa trenutnim dejstvom nakon zajedničke istrage BBC-jeve emisije Panorama i lista The Times o njegovom ponašanju.
Kit Harington i Sofi Tarner, koji su odrasli zajedno na setu "Igre prestola" glumeći likove za koje se godinama verovalo da su brat i sestra, ponovo su se našli pred kamerama.
Novi film Breta Goldstina zauzeo je vrh Netflixove liste gledanosti širom sveta, ali umesto klasične ljubavne priče, najveću pažnju privukla je jedna scena koju gledaoci opisuju kao nešto što "nikada neće moći da zaborave".
Novi film legendarnog reditelja Stivena Spilberga pod nazivom "Dan razotkrivanja" (Disclosure Day) stiže u bioskope 10. juna 2026. godine, a već sada izaziva ogromnu pažnju publike širom sveta.
Nakon što je na WWDC 2026 konferenciji premijerno prikazao iOS 27, macOS 27 Golden Gate, iPadOS 27 i watchOS 27, Apple je zvanično potvrdio i listu podržanih uređaja.
Apple je na godišnjoj konferenciji WWDC 2026 predstavio veliku nadogradnju za Siri. Takođe, ovo je bilo poslednje obraćanje Tima Kuka kao izvršnog direktora kompanije.
Britanski regulator za zaštitu konkurencije CMA naložio je da Google izdavačima omogući veću kontrolu nad korišćenjem sadržaja u pretrazi zasnovanoj na AI , kao i prilikom obuke Google AI modela.
Komentari 0
Pogledaj komentare