Misterija života

Svaka cast,Ivana, drago mi je da je da si uspela! Samo tako nastavi, uz tebe smo!:) :*

Drago mi je da se u nasoj zemlji ceni rad bez obzira na pol.
Zelimo Ivani puno uspeha i srece u svom radu.

"A league of their own"; izgleda kao da je taj fenomenon prenesen u srpsku nauku. Dok su srpski sinovi ratovali po balkaniskim bojistima, Srpkinje su iskoristile priliku i preuzele vodjstvo u
profesinalnim opredjeljenjima koja su bila rezervisana za muskarce. Pa ipak to nije bas tako. Priznanja se moraju
dati onima koji su poceli taj "preporod" poslije II svjetskog rata. U "muskoj kulturi" koja je vladala na nasim podrucjima to je bilo dosta tesko ali treba priznati da su rezultati bili vise nego uspjesni. U zapadnim "demokratijama" koje se prse sa svim pozitivnim aspektima ljudskih prava
zene jos uvijek ili nijesu angazovane ili samo djelimicno u "muskim" zanimanjima. Pojedine aktivistkinje
idu toliko daleko da nastoje da ohrabre zene za sva zanimanja koja, ponekad po prirodi teskoca, njima ne pripadaju. Sovjetski Savez ili sada Rusija je stalno optuzivan o nepostovanju ljudskih prava. Cinjenica da je veci procenat ljekara, u toj zemlji, ustvari zene skoro da nije bio poznat bilo kome. Angazovanje zena u svim oblastima zivota i rada je danas svjetski zadatak broj jedan. To je takodje i rezultat socioloskih promjena i evolviranja "porodice" u kojoj je zena nekada predstavljala osnovni temelj i podizala naucnike, pilote, istrazivace, ljekare, predsjednike i sva ostala "prestizna" zanimanja iz kojih su same bile iskljucene.
Mileva Maric, srpkinja iz Vojvodine, bila je prva zena na Tehnickom Institutu u Zirihu. Njen "nesrecni" brak sa Ajnstajnom poremetio je naucnu karijeru i zivot za koju je,prema mnogima, on sam bio odgovoran. Postoji jos dosta primjera
koji su bili iako mnogobrojni ali, do sadasnjeg vremena, dosta rijetki.
U naucnim istrazivanjima, posebno analitickom dijelu te preokupacije, zene su itekako ispred muskaraca jer se preokupiraju detaljima koje "privilegovani" pol vrlo cesto zapostavlja.
(vasilije knezevic, 15 jun, 2010)

Žao mi je što se ne nadovezujem potpuno direktno na temu, ali postaje previše paradoksalno (da ne kažem i licemerno) - u rubrici Nauka se u poslednje vreme potenciraju "ženska pamet" (?!) i "žene u nauci". No, zanimljivo mi je da su od poslednjih 40 autorskih tekstova u rubrici SAMO ŠEST napisale žene. Tu isključujem tekstove o samim ženama naučnicama (2), mada ni oni ne bi značajno popravili prosek.

Da li u slučaju rubrike brojevi govore mnogo više od reči...?

U Srbiji ima puno zena naucnika zato sto je ova grana nepopularna, devalvirana, nije vise profitabilna, ne donosi vise ugleda kao nekada, ne obezbedjuje zavidni zivotni standard. Da je prestizno biti naucnik u Srbiji, kao sto nije, zena ne bi bilo ni toliko kao u EU.

U Srbiji ima puno zena naucnika zato sto je ova grana nepopularna, devalvirana, nije vise profitabilna, ne donosi vise ugleda kao nekada, ne obezbedjuje zavidni zivotni standard. Da je prestizno biti naucnik u Srbiji, kao sto nije, zena ne bi bilo ni toliko kao u EU.

Žao mi je što se ne nadovezujem potpuno direktno na temu, ali postaje previše paradoksalno (da ne kažem i licemerno) - u rubrici Nauka se u poslednje vreme potenciraju "ženska pamet" (?!) i "žene u nauci". No, zanimljivo mi je da su od poslednjih 40 autorskih tekstova u rubrici SAMO ŠEST napisale žene. Tu isključujem tekstove o samim ženama naučnicama (2), mada ni oni ne bi značajno popravili prosek.

Da li u slučaju rubrike brojevi govore mnogo više od reči...?

"A league of their own"; izgleda kao da je taj fenomenon prenesen u srpsku nauku. Dok su srpski sinovi ratovali po balkaniskim bojistima, Srpkinje su iskoristile priliku i preuzele vodjstvo u
profesinalnim opredjeljenjima koja su bila rezervisana za muskarce. Pa ipak to nije bas tako. Priznanja se moraju
dati onima koji su poceli taj "preporod" poslije II svjetskog rata. U "muskoj kulturi" koja je vladala na nasim podrucjima to je bilo dosta tesko ali treba priznati da su rezultati bili vise nego uspjesni. U zapadnim "demokratijama" koje se prse sa svim pozitivnim aspektima ljudskih prava
zene jos uvijek ili nijesu angazovane ili samo djelimicno u "muskim" zanimanjima. Pojedine aktivistkinje
idu toliko daleko da nastoje da ohrabre zene za sva zanimanja koja, ponekad po prirodi teskoca, njima ne pripadaju. Sovjetski Savez ili sada Rusija je stalno optuzivan o nepostovanju ljudskih prava. Cinjenica da je veci procenat ljekara, u toj zemlji, ustvari zene skoro da nije bio poznat bilo kome. Angazovanje zena u svim oblastima zivota i rada je danas svjetski zadatak broj jedan. To je takodje i rezultat socioloskih promjena i evolviranja "porodice" u kojoj je zena nekada predstavljala osnovni temelj i podizala naucnike, pilote, istrazivace, ljekare, predsjednike i sva ostala "prestizna" zanimanja iz kojih su same bile iskljucene.
Mileva Maric, srpkinja iz Vojvodine, bila je prva zena na Tehnickom Institutu u Zirihu. Njen "nesrecni" brak sa Ajnstajnom poremetio je naucnu karijeru i zivot za koju je,prema mnogima, on sam bio odgovoran. Postoji jos dosta primjera
koji su bili iako mnogobrojni ali, do sadasnjeg vremena, dosta rijetki.
U naucnim istrazivanjima, posebno analitickom dijelu te preokupacije, zene su itekako ispred muskaraca jer se preokupiraju detaljima koje "privilegovani" pol vrlo cesto zapostavlja.
(vasilije knezevic, 15 jun, 2010)

Svaka cast,Ivana, drago mi je da je da si uspela! Samo tako nastavi, uz tebe smo!:) :*

Drago mi je da se u nasoj zemlji ceni rad bez obzira na pol.
Zelimo Ivani puno uspeha i srece u svom radu.