Suvoća kože Posle izlaganja suncu koža je zadebljala i pojačano se peruta, a s jeseni se njena suvoća sama po sebi pojačava. Jesen i zima su vreme kada je potrebno pojačati hidraciju kože, posebno kod osoba sa suvom kožom i sklonošću ekcemima. Uljne kupke, i kreme sa ureom, mlečnom kiselinom i drugim vlažućim faktorima, mogu da smanje suvoću kože i poprave njen kvalitet.
Tamna pigmentacija kože Posle leta, tamne mrlje na koži postaju izraženije zbog većeg izlaganja UV zracima. Kod žena se najčešće radi o melazmi, kod koje se tamne mrlje javljaju zbog gentske predispozicije, ili usled uzimanja hormonskih preparata, a najčešće u toku trudnoće. Takođe, i na licu i na drugim delovima tela, neke supstance npr. parfemi i neke vrste voća (i povrća) mogu u kombinaciji sa izlaganjem suncu da dovedu do pojave fototoksične reakcije koja može da se manifestuje pojavom tamnih mrlja na koži, koje postaju još vidljivije kada se izgubi ten dobijen sunčanjem. Jesen i zima su najbolje vreme za uklanjanje ovih pigmentacija. Nekada je nanošenje određenih kremova i gelova tokom 3-6 meseci dovoljno za gubitak pigmentacije, dok su nekada potrebni tretmani hemijskim pilinzima ili laserom za njihovo uklanjanje. Rigorozna zašita od sunca već sledećeg proleća je neophodna da se ne bi ponovo pojavile, jer sklonost za ponovni nastanak ovih promena uvek postoji.
Gubitak pigmenta Posle leta je češća i pojava belih mrlja posebno na vratu trupu i rukama. Nekada je u pitanju gljivična infekcija tzv.
pityriasis versicolor, kod koje gljivica sprečava ravnomerno tamnjenje kože, pa se posle mora ove promene najčešeće primete. Lečenjem se gljivica eliminiše, ali je potrebno nekoliko meseci da se pigmentacija kože izjednači. Sprovođenje antiljivične terapije pre sledećeg izlaganja je najbolja prevencija pojave ovakvih promena. Bele fleke se takođe javljaju i kod osoba koje imaju neki oblik ekcema i suvu kožu posle izlaganja suncu i ova tzv.
pityriasis alba se gubi posle intenzivnog zamašćivanja kože. Sitne bele depigmentisane tačkice posledica su oštećenja kože kod dugotrajnog i intenzivnog izlaganja suncu. Nekada se upravo posle leta prvi put primete i mlečno bela depigmentisana polja koja upućuju na vitiligo, kožno oboljenje čije je lečenje efikasnije ukoliko se ranije počne.
Sunčane pege Osobe bele puti svetle ili crvene kose genetski su predodređene za nastanak sitnih pegica čiji se broj povećava posle izlaganja suncu (
lentigines). Druga vrsta promena su sunčane pege (
lentigo solaris, lentigo senilis), koje mogu biti prečnika od 1 do 5 i više mm, i predstavljaju znak hroničnog oštećenja kože od sunca. Ljudi koji imaju veliki broj sunčanih pega na trupu imaju i veći rizik za nastanak tumora kože, jer je to znak da su bili dugo i intenzivno izlagani suncu tokom života. Ove promene koje se osim na licu i trupu, najčešće nalaze na nadlanicama, mogu se uklanjati iz estetskih razloga. Svakodnevna zaštita od sunca može samo delimično da spreči pojavu novih promena, koje su posledica akumulacije hroničnih oštećenja kože suncem.
Novi izraštaji na koži Mnogi ljudi prijavljuju pojavu sitnih izraštaja na koži vrata i pregiba posebno posle izlaganja suncu. Najčešće se radi o mekim fibromima (acrochordones) koji se mogu uklanjati različitim elektrohirurškim metodama. Međutim, ukoliko su se na koži pojavili novi mladeži ili se neki od postojećih promenio, vreme je da se javite dermatologu, radi pregleda i dermoskopije u cilju rane dijagnostike i ranog uklanjanja ovih promena ukoliko je potrebno.
Pogoršanje oboljenja kože Jesen je vreme kada se sezonski pogoršavaju neka od oboljenaj kože: psorijaza, seboroični dermatitis, atopijski dermatitis, hronični ekcemi šaka. Činjenica je da kod mnogih ljudi ultravioletno zračenje i izlaganje suncu dovede do smirivanja i povlačenja promena tokom leta, zbog čega se verovatno neka od ovih oboljenja pogoršavaju u jesen.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare