Bivši pripadnici Posebnih jednica policije Sreten Popović i Miloš Stojanović su optuženi da su izvršili ratni zločin protiv ratnih zarobljenika tako što su američke državljane, braću Ilija, Mehmeta i Agrona Bitićija "lišili prava na pravično suđenje i na taj način pomogli nepoznatim licima MUP-a Srbije i Specijalnih antiterorističkih jedinica da ih liše života".
Tela braće Bitići, sa rukama vezanim žicom, pronađena su u masovnoj grobnici u Petrovom selu 2001. godine.
Kako je navedeno u optužnici, braću Bitići nezakonito su uhapsili 8. avgusta 1999. godine, posle izdržavanja prekršajne kazne u Prokuplju i predali ih nepoznatim maskiranim licima, pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.
Braća Bitići odvedeni su do jame za odlaganje smeća i tamo ubijeni.
Na današnjem glavnom pretresu predsedavajući veća sudija Vesko Krstajić je rekao da će Ulemek biti saslušan na zahtev Tužilaštva za ratne zločine, a datum saslušanja biće naknadno određen.
Ulemek je osuđen na po 40 godina zatvora za umešanost u ubistvo premijera Srbije Zorana Đinđića, ubistvo Ivana Stambolića i pokušaj ubistva lidera Srpskog pokreta obnove Vuka Draškovića u Budvi, kao i za otmice koje je počinio "zemunski klan".
Na 15 godina zatvora Ulemek je osuđen i za četvorostruko ubistvo na Ibarskoj magistrali, kada su poginula četvorica funkcinera Srpskog pokreta obnove, Drašković zadobio teške telesne povrede.
Punomoćnik oštećenih advokat Dragoljub Todorović predložio je da se u daljem dokaznom postupku kao svedoci saslušaju i nekadašnji ministar unutrašnjih poslova Dušan Mihajlović i bivši visoki funkcioner MUP-a Dragan Karleuša na okolnosti masovnih grobnica u Petrovom selu.
Predloženo je i da svedoči penzionisani general Vojske SRJ Božidar Delić, koji bi na sudu trebalo da iznese svoja saznanja da li je na teritoriji Kosova i Metohije postojala "Atlantske brigada".
O ovim predlozima, kazao je Krstajić, sudsko veće će naknadno odlučiti.
Prema optužnici, braća Bitići bili su pripadnici dobrovoljačke jedinice "Atlantska brigada", koja se u aprilu 1999. stavila u službu OVK.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare