Kultura

Ponedeljak, 01.10.2007.

00:55

Ironija u drami "Pijana noć 1918"

Ironija je bitan element drame "Pijana noć 1918", izjavio je pisac Ivo Štivičić na okruglom stolu Bitefa, posle drugog izvođenja te predstave kojom je zatvoren festival.

Autor: Tanjug

Podrazumevana plava slika

"Ironija je jedini mogući odnos koji čovek može uspostaviti sa povješću ili sa istorijom, a da bude ili da ostane pametna, distancirana i kritična osoba", ocenio je on.

Predstava, koju je po istoimenom eseju Miroslava Krleže i dramatizaciji Štivičića, režirala Lenka Udovički u teatru "Ulises" sa Briona, oduševila je beogradsku publiku, a zbog ogromnog interesovanja izvedena je dva puta u istom danu.

U fokusu drame o vremenu stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca nalazi se istinit događaj iz novembra 1918. godine, u kojem je učestvovao Krleža, kada se jedna čajanka, koju je u čast srpskih oficira priredila ženska demokratska grupa u Zagrebu, pretvorila u pijanku i politčku svađu.

Štivičić je rekao da ga je na saradnju pozvao dragi prijatelj, osnivač teatra "Ulises" Rade Šerbedžija.

"Dugo se bavim Krležinim radom, istražujem ga, volim i njegove nesavršenosti. Ovde sam iskoristio taj esej o 1918. godini i neke druge tekstove, ali i fikciju", izjavio je on i dodao da su u kreiranju drame učestvovale svojim sugestijama i rediteljka i dramturg na predstavi, njegova ćerka Tena Štivičić.

"Osnovica priče zaista se dogodila u zagrebačkom 'Kolu', u ludilu pića, ambicija, poltronstva, svih mogućih špekulacija koje se u tom trenutku događaju. Tu se sastaju koristoljupci koji uvek političku situaciju i lomove odmah podređuju sebi i svom interesu. To je zakonitost ovog prostora i vremena političkih promena", naglasio je Štivičić.

Prema njegovim rečima, "prvo ostvare svoje sne oni koji ih pretvore u novac, a svi mi ostali kaskamo za potrošenim snovima".

Rediteljka, koja je diplomirala na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, a već duže živi u Los Anđelesu, na pitanje o razlogu da radi ovu dramu odgovorila je da "svi znaju da živi sa Šerbedžijom koji je 'krležijanac' te je Krleža postao i deo njenog života".

"Prošli smo kroz užasan period raspada zemlje prethodnih 15-ak godina, a ovo je esej o vremenu kada se ta država stvarala. Za mene kao režisera bio je veliki izazov i to što je od političkog eseja trebalo napraviti dramsko zbivanje", rekla je ona.

Udovički je istakla da je Krležin tekst kao simfonija i da po strukturi podseća na muzičko delo.

"Uz tekst Ive Štivičića i citate iz novina onog vremena imali smo obilje materijala. U početku nisam znala šta će biti od toga. Predstava je miks više žanrova. Tena i ja smo sledile Krležu, jer iza svake njegove reči stoje tomovi knjiga i istorijskih činjenica. U odabiru smo sledile intuiciju, a puno je pomogla cela ekipa", rekla je ona.

Branislav Lečić, koji igra srpskog oficira, izjavio je da je na poziv Šerbedžije odmah rekao - "da".

"Pristao sam bez obzira koja će mi biti uloga, a osnovni motiv bili su mi srpsko-hrvatski odnosi".

"Postoji potreba da se bavimo istorijom i to na način da govorimo o sadašnjosti. Za teatar je bitno da ima veze sa ovim vremenom. Ako predstava ne komunicira sa ovim vremenom provokativno i direktno, pravo u srce i u glavu, mene ne zanima", naglasio je Lečić.

Prema njegovoj oceni, "energija ove predstave je provokatvna jer hoće da nam rastumači taj srpsko-hrvatski odnos koji je ključan na ovom delu Balkana i južne Evrope, odnos koji je stalno radjao konflikte".

"Krajnje je vreme da se pozabavimo tim odnosom na iskren način, dokumentovano i hrabro. Budućnost teatra je da zaroni baš u ta bolna mesta. Važno je da smo započeli tu priču", rekao je Lečić, dodajući da je predstava podjednako dobro primljena i u Hrvatskoj kao u Srbiji.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: