Leon
pre 17 godina
Ispravno shvaćene, (hrišćanska) vera i Darvinizam nisu međusobno isključivi. Sam Darvin je bio vernik dok prerana smrt njegove ćerke i iskustva tokom istraživačkog putovanja brodom Bigl (Beagle) nisu počela da nagrizaju njegovu veru. Čak i nakon što je prestao da odlazi u crkvu, zapitan o svojim religioznim ubeđenjima, napisao je da on nikada nije bio ateista u smislu poricanja postojanja Boga, i da bi bi agnosticizam bio bolji opis njegovog duhovnog stanja.
Darvinova teorija o prirodnoj selekciji je i postavljena kao naučna teorija a ne naučni zakon i ona se bavi poreklom i preobražajem prirodnih vrsta. Problem nastaje kada se te ideje primene izvan svog originalnog značenja da bi se u okviru evolucoinizma našao odgovor na pitanje o postanku čoveka i samog života na Zemlji. Ova dva pitanja su u svojoj suštini filosofska (ili teološka) jer prirodne nauke ne raspolažu pouzdanim materijalnim, dakle empirijskim dokazima koji bi potvrdili tzv. evolucionističko viđenje. Ovo se odnosi na fundamentalno pitanje nastanka života i porekla čoveka, ne na rasvetljavanje evoulutivnih procesa koji su neosporni.
Evolucionizam kao i prirodne nauke uopšte imaju svoju neospornu vrednost ali bez empirijskih dokaza, na kojima inače insistiraju, nisu u stanju da daju definitivan odgovor na suštinski filosofsko pitanje. U stanju su da daju validne teorije u traganju za konačnim odgovorom ne to pitanje ali ne i definitivne dokaze. A bez toga ostaje da se veruje u ovu ili onu teoriju. U tom smislu se evolucionistička shvatanja o nastanku sveta, života i čoveka ne razlikuju od kreacionističkih jer ni jedna ni druga ne mogu da podnesu neoborive materijalne dokaze koji bi definitivno potvrdili njivovu ispravnost.
Ono što se smatra kreacionizmon sa druge strane, često je posledica banalizovanja i pogrešne interpretacije religioznih svatanja. Postoji velika razlika između verovanja u nešto i vere. Kao šro se može verovarti u kreacionizam, tako se može verovati i u evolucionizam. Verovanje u kreacionizam ne mora nužno da znači kako je osoba vernik. Na isti način religiozna verovanja nisu isto što i sama vera. Vera se bavi pitanjima i istinama posebne prorode. Uzmite recimo ljubav roditelja prema svom detetu. Ta osoba sa neospornošću ne samo da oseća, već i zna kako je istina da ona voli svoje dete iako se ta istina ne može naučno dokazati. Postoje neposredna i nepokoleblljiva iskusva neospornih istina koja nisu podložna prirodno-naučnom dokazu. Vera se bavi pitanjima i iskustvima takve prirode. Ne treba joj pripisivati sve one banalizacije koje nastaju kada ljudi imaju religiozna uverenja ali ne i religiozno iskustvo.
28 Komentari
Sortiraj po: