Srbija

Ponedeljak, 27.02.2012.

16:40

Akcionarska društva u Srbiji

U Srbiji je prvi veći talas nastanka akcionarskih društava viđen 1997. godine, kada je donet Zakon o svojinskoj transformaciji.

Izvor: B92

Podrazumevana plava slika

Ovaj model je bio insajderskog tipa, odnosno kontrolni paket akcija je deljen zaposlenima i bivšim zaposlenima, a ostatak akcija su zaposleni mogli da kupuju po povlašćenim uslovima.

2001. godine donet je novi Zakon o privatizaciji, koji je orijentisan ka pronalaženju strateškog partnera. U zavisnosti od veličine društvenog preduzeća, sprovođene su aukcije i tenderi u kojima je kupac sticao 70 odsto akcija. Ostatak su dobijali bivši i sadašnji radnici (aukcija) ili svega 15% ako je u pitanju bio tender (ostalih 15% je išlo u Privatizacioni registar). Na ovaj način su privatizovane cementare (Popovac, Beočin i Kosjerić), duvanske industrije (DIN i DIV), Beopetrol, šećerane (Crvenka i Šajkaška) itd. Ova akcionarska društva nisu imala važniju ulogu na Beogradskoj berzi s obzirom da su u startu imala većinskog vlasnika odnosno mala količina akcija je ostala slobodna za trgovanje.

Krajem 2007. godine, donet je Zakon o pravu na besplatne akcije i novčanu nadoknadu, koji je kasnije u nekoliko navrata menjan. Inicijalno, bilo je predviđeno da se građanima podeli 15% akcija preduzeća: NIS, Aerodrom "Nikola Tesla", EPS, Telekom, Galenika i JAT, kao i zaposlenima u tim firmama, u zavisnosti od godina staža. U međuvremenu, građani su dobili akcije NIS-a i Aerodroma (kao i zaposleni), dok se u skorije vreme očekuje podela akcija Telekoma.

U bliskoj budućnosti, građani bi trebalo da dobiju i 15 odsto akcija EPS-a, dok još uvek nije poznato šta se biti sa Galenikom i JAT-om, koje je država bezuspešno pokušavala da proda.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: