Utorak, 22.09.2009.

11:00

Baterije u želucu

Mališani obožavaju da stavljaju u usta razne predmete i da ih gutaju. Neki od njih, kao što su recimo dugmaste baterije, veoma su opasni, jer mogu da izazovu povrede organa za varenje.

Piše: Vera Bošković
Izvor: Politika.rs

Podrazumevana plava slika

Odojčad i mala deca su izuzetno radoznala. Istražuju okolinu na sve moguće načine, pa i stavljanjem u usta raznih stvari, od sitnih mrvica do velikih plišanih igračaka. U takvim situacijama može da se dogodi da neki od manjih predmeta iznenada skliznu u dečije grlo, ili odu još dalje, u bronhije ili želudac i creva. To mogu da budu izuzetno dramatične situacije, ako se dete bori da dođe do daha, ali i potencijalno opasne, kada se posledice osete kasnije. Glavni simptomi su otežano gutanje i povećano lučenje pljuvačke, a zatim bol iza grudne kosti, teškoće sa disanjem, kašalj i povraćanje.

Po rečima prof. dr Vojislava N. Perišića iz Univerzitetske dečije klinike, čak 80 odsto gutanja stranih tela događa se deci uzrasta od šest meseci do četiri godine. Mališani najčešće gutaju koštice voća, dugmaste baterije iz igračaka, igle, eksere, zihernadle, metalni novac i delove igračaka. U 15 odsto slučajeva moguće je izvaditi ih endoskopski, a za približno jedan odsto jedino rešenje je operacija.

Profesor dr Perišić ističe da bi uvek trebalo posumnjati i na mogućnost skretanja progutanog sadržaja u disajne puteve i uraditi oba pregleda, endoskopiju i bronhoskopiju.

– Poslednjih deset godina učestalost gutanja dugmastih baterija kod dece mlađe od pet godina značajno se povećalo. Manje baterije lako prolaze kroz probavni sistem. Međutim, one čiji je prečnik veći od dva centimetara mogu da se zaustave u jednjaku i želucu, priljube uz zid ovih organa i postepeno ispuštaju korozivne materije. Roditelji bi u tom slučaju trebalo da kontrolišu svaku stolicu deteta. Ako baterije odmah izađu iz želuca i prođu dvanaestopalačno crevo, za četiri dana čitav događaj će proći bez komplikacija. U suprotnom, strano telo mora hirurški da se odstrani, a najčešće zastaje na prelazu tankog u debelo crevo ili na mestima do tada neotkrivenih urođenih suženja creva – kaže dr Perišić.

Kost u grlu

Starija deca i adolescenti obično traže pomoć zbog progutanih pilećih i ribljih kostiju. Rizik od gutanja se povećava posle uzimanja vrlo hladnih napitaka, budući da oni smanjuju osetljivost usne duplje. Ponavljan unos stranih tela je češći u mentalno oštećene dece, adolescenata sa psihičkim teškoćama, kod mladih sa bulimijom i onih koji često i preterano konzumiraju alkohol.

Strano telo u organizmu može da se zaustavi u jednom od tri fiziološka suženja jednjaka: u vratnom delu, potom na mestu njegovog dodira sa aortom i na mestu prelaza jednjaka u želudac. Urođena ili stečena suženja jednjaka su takođe mesta zastoja progutanog stranog tela ili krupnih zalogaja hrane. Po rečima našeg sagovornika, sve može da prođe bez posledica, ali i sa različitim komplikacijama, budući da predmet koji duže stoji u jednjaku može da izazove lokalnu upalu sluznice, krvarenje, erozije njegovog zida, čak i prodor vazduha u sredogruđe i prostor plućne maramice, gde izaziva zapaljenja opasna po život ili stvaranje ožiljaka i suženja.

Ipak, kod većine dece strano telo kroz jednjak prolazi spontano. Ako se zadržalo, mora odmah da se izvadi primenom endoskopske metode, posebno ako je dete progutalo dugmaste baterije. Intervencija se preduzima u opštoj anesteziji.

Strana tela u želucu najčešće ne stvaraju smetnje. Ali, kad malo dete proguta ukosnicu, šraf, ekser, iglu, zihernadlu ili drugi tanki predmet duži od tri centimetara, a starije dete duži od 10 centimetara, oni ne mogu da prođu želudac, pa moraju odmah da se izvade da bi se sprečile komplikacije.

Srastu sa želucem

Ukoliko strano telo može da prođe želudac, ali se u njemu zadrži više od pet dana ili ako je stalno na istom mestu, postoji opasnost od njegovog urastanja u želudačni zid, i zbog toga je takođe neophodno udaljiti ga iz organizma.

Najveća opasnost od dužeg prisustva stranog tela u želucu dolazi od dugmastih baterija, budući da u vlažnoj sredini iz njih ističe kiselina koju one sadrže i stvaraju se struje niskog napona. Ovi fizički agensi izazivaju propadanje sluznice želuca, a moguće su i njegove perforacije.

Dijagnoza se postavlja rendgenskim snimkom vrata, grudnog koša i trbuha, jer je 90 odsto stranih tela radiološki vidljivo.

Od našeg sagovornika takođe saznajemo da kod nas deca gutaju i korozivna sredstava, i to najčešće hotimično, jer su ove hemikalije u ambalaži koja ih podseća na sok. Da je dete popilo otrov ukazuju bol u grudima, pojačano lučenje pljuvačke i otežano gutanje. Udisanjem, ove isparljive materije dospevaju i u dušnik, deca su od njih promukla i otežano dišu. Ako je uneta veća količina kiseline, odnosno ako je njena kiselost niža od pH 2, nagrizanje tkiva je dublje. Kiseline zgrušavaju proteine sluznice i izazivaju propadanje zidova jednjaka. Alkalije stvaraju još dublje nekroze i opasnije su od kiselina, posebno ako im je pH veća od 12.

– Ukoliko je dete stavilo u usta neki hemijski proizvod baznog sastava, kao što su rastvori za čišćenje sanitarija, izbeljivači, deterdženti, ili jake kiseline u hemikalijama za otčepljenje kanalizacije i spremanje zimnice (esencija), dete najhitnije treba odvesti na dečiju kliniku. Kod 20 do 45 odsto dece sa ozledom jednjaka, sluzokoža usne duplje je neoštećena, ne ukazuje na opasnost i zato je neophodan hitan endoskopski pregled, a zatim i odgovarajuće lečenje – kaže dr Perišić.

Strana tela kod dece u završnom delu debelog creva su retkost. Obično ih prate bol i pojava krvi u stolici, i nemogućnost kontrole stolice. Najčešće je reč o nesvarljivoj hrani (kost, velika koštica voća), ali slični su i simptomi zlostavljanja dece, te ni to ne bi trebalo isključiti. Ova strana tela se endoskopski lako vade, osim velikih i oštrih predmeta, kada je detetu potrebno dati opštu anesteziju.

Naravno, uvek je bolje sprečiti nego lečiti, zato preduzmite sve mere da u ruke male dece ne dođu predmeti koji ih mogu ugroziti. Čim vaša beba počne da puzi, odmah sklonite iz njene blizine opasne i sitne predmete kao što su baterije, ključevi, ekseri, igle, špenadle, tablete, zihernadle. Ali, ako se dogodi da dete ipak proguta neki takav predmet i iznenada promeni ponašanje, bez odlaganja pozovite lekara i zatražite savet za prvu pomoć. Prva pomoć

Ukoliko je zdravo dete odjednom počelo otežano da diše, govori, guta ili plače, nervozno je i povraća, odmah pozovite Hitnu pomoć, ili ga odvedite u Urgentni centar.

Ako dođe do trovanja nekom baznom supstancom, kao što je sredstvo za čišćenje, prvo pozovite Hitnu pomoć, a potom detetu dobro isperite usta. Ne terajte ga da povraća, jer će otrov vraćajući se oštetiti jednjak i ždrelo. Nemojte mu davati ništa da pije jer se neke otrovne supstance brže apsorbuju u organizmu ako se rastvore. Pokušajte da otkrijete šta je progutalo, u kojoj količini i kada, i o tome obavestite lekara.

Ukoliko dete ne može da govori, ima smetnje pri disanju ili se guši, neophodno je brzo reagovati: stanite iza njega i stavite mu ruku oko struka. Stisnite šaku u pesnicu i postavite je iznad pupka. Šaku druge ruke položite preko prve. Šakama brze pritiskajte stomak i malo na gore, kao da želite da izbacite predmet. To činite dok progutani predmet ne izađe. Ovaj postupak se može preduzeti pod uslovom da dete nije progutalo oštre predmete ili uzelo neko korozivno sredstvo. Dete se može obrnuti i naglavačke i udarati po leđima, između lopatica. Ako je predmet ili zalogaj hrane zaostao na ulasku u ždrelo, možete ga odstraniti prstom.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: