"Test za Zapad, Rusi se ne zaleću"

Zapadni svet je daleko od jedinstvenog, tome svedoče Bregzit, migrantska kriza, odnos prema Turskoj, prema kosovskom pitanju, optužbe na račun Brisela da "gazduje" Evropom su česte, niti Trampova administracija nema najbolje relacije sa liderima Starog kontinenta. "Zajednički neprijatelj" uvek jasan politički razlog za novo izjašnjavanje i proveru "snage konsenzusa".

Info

Izvor: Spasoje Veselinoviæ

Sreda, 28.03.2018.

09:00

Thinkstock

Slučaj trovanja nekadašnjeg dvostrukog agenta Sergeja Skripalja u Velikoj Britaniji je, posle nekoliko nedelja naizmeničnog medijskog optuživanja, negiranja, dokazivanja i nezaobilaznog potkusurivanja, doneo je i konkretne mere.

Oko stotinu službenika ruskih diplomatskih predstavništava u više od 20 svetskih zemalja je ostalo bez gostoprimstva u, kako je rekla britanska premijerka Tereza Mej, "najvećem kolektivnom proterivanju ruskih obaveštajaca u istoriji".

"Nije ništa novo da obaveštajci postoje u ambasadama koje imaju veliki broj zaposlenih i oni kriju status iza diplomatskih pasoša, sve dok ih ne uhvate da deluju van kodeksa Bečkih kovencija. Uglavnom se i zna da se kao drugi sekretar ambasade vodi osoba koja je zadužena za obaveštajni rad. Države koriste priliku da proteraju one koje smatraju najopasnijima", kaže za B92.net spoljnopolitički komentator Boško Jakšić.

Time je, bar prema pisanju zapadnih medija, ostvarena "značajna pobeda Velike Britanije", koja krivi rusku državu za trovanje bivšeg špijuna i njegove ćerke Julije, 4. marta u engleskom gradu Salizberiju.

Zvanični London tvrdi da je supstanca koja je korišćena u pokušaju ubistva Skripalja "novičok", nervni agens sovjetskog porekla. Moskva nije dobila uzorke na testiranje, a iz ruske prestonice su stizali i komentari da niko nije video fotografiju otrovanog nekadašnjeg ruskog zatvorenika.

Dodatnu osetljivost slučaju daje podsećanje na sudbinu Aleksandra Litvinjenka, bivšeg agenta ubijenog polonijumom 2006. godine u Londonu. Tada je proterano po četvoro službenika obe države.
Ruski ambasador u UN Vasilij Nebencija (Getty Images)
Ovogodišnju lavinu je pokrenuo Vašington, odlukom da protera 60 ruskih državnih službenika, zatvoren je i konzulat u Sijetlu, što se desilo i u San Francisku krajem avgusta 2017, dok je Velika Britanija ispratila 23 moskovskih poslanika.

Posle reciprocitetne reakcije iz Moskve i zatvaranja "britanskih ustanova kulture" u Rusiji, u blokovsku podelu je ušlo još 25 država, članica EU, NATO i zemalja kandidata, ali nisu svi na broju - jedna od uzdržanih je Slovačka.

"Predsednik Andrej Kiska je zatražio od Ministarstva spoljnih poslova objašnjenje zašto Slovačka nije postupila isto kao naši partneri u Evropskoj uniji i Višegradskoj grupi u vezi sa molbom Velike Britanije da se proteraju ruske diplomate. Ne smatra da je objašnjenje dovoljno i izrazio je nezadovoljstvo dosadašnjim koracima resora spoljnih poslova", saopštio je danas portparol slovačkog predsednik Roman Krpelan.

Mediji su preneli nezvanične informacije da iza odluke da se ode u "diplomatsku neutralnost" stoji lično bivši šef slovačke diplomatije Miroslav Lajčak, nekadašnji kandidat za generalnog sekretara Ujedinjenih nacija i, navodno, tadašnji "ruski čovek".

Da takva odluka ima čvrsto uporište u establišmentu u Bratislavi govori i potonja izjava donedavnog premijera Roberta Fica, koji se povukao kako bi "se smirile strasti posle ubistva istraživačkog novinara Jana Kucijaka i njegove verenice", ali je insistirao da na njegovo mesto dođe neko iz njegove partije - Peter Pelegrini.

"Pozvao sam sve, uključujući tu i predsednika, da se smire. Nećemo da galamimo samo zato što neko kuca na vrata i nešto traži. Nemojmo biti kao ovce koje idu na klanicu. Odbijam da razbijam standardne prijateljske i veoma važne odnose sa Rusijom samo zato što to želi neko drugi", kazao je nakon sastanka lidera vladajuće koalicije u Bratislavi bivši premijer Fico.
Getty Images
Sprovođenje različitih agendi u okviru Evropske unije vidljiva i na regionalnom primeru, te je primedba slovačkog predsednika našla uporište u odluci Češke, članice Višegradske grupe, koja se pridružila "udruženom poduhvatu".

"Nije ovo prvi put da se pokaže da ne postoji jedinstvo u zajedničkoj spoljnoj i bezbednosnoj politici. Toga je bilo i oko Iraka, grčke krize, Katalonije. U međuvremenu je počeo da raste zahtev pojedinih članica da se ukinu sankcije Rusiji i tu je Italija prednjačila", rekao nam je Boško Jakšić.

Za razliku od Fica, predsednik Češke Miloš Zeman, koji je u prozapadnoj javnosti često predstavljan kao rusofil, ceo slučaj je prokomentarisao tek posle žestoke izjave portparolke ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marije Zaharove.

Ona je izjavila da su evropske zemlje proterivanjem ruskih diplomata pokazale servilnost prema Velikoj Britaniji, što je Zeman nazvao "glupim i veoma nesrećnim", istakavši da je Evropa ogorčena upravo zato što je Velika Britanija napustila Evropsku uniju.

Vredi podsetiti da je jedan od kreatora Bregzita Najdžel Faraž neretko govorio o svom divljenju vladalačkim veštinama Vladimira Putina. Sa druge strane, ruski predsednik se pre aktivnog angažovanja u politici bavio se obaveštajnim radom u inostranstvu, u službi države.

Pored upućivanja na "evropsko jedinstvo", Zeman je istakao i da su se proterivanja dešavala, dešavaju se i dešavaće se, kao i da će se svi oni "vremenom ponovo vratiti".

U slučaju Velike Britanije je situacija značajno drugačija, što je verovatno najveći poraz Evropske unije od njenog osnivanja. Tome uz rame idu kriza u Ukrajini i sankcije usmerene ka Rusiji koje su usledile.
Thinkstock
Radio Dojčlandfunk iz Kelna je, preneo je Dojče vele na srpskom, u osvrtu na ponašanje evropskih država naveo da "svi učestvuju u akciji, pokazuju solidarnost sa Britancima, ali niko neće da se baš totalno zaigra sa Rusijom".

“Neko protera jednog, neko dvoje, ali niko više od četvoro ruskih diplomata. Svi učestvuju u akciji, pokazuju solidarnost sa Britancima, ali niko neće da se baš totalno zaigra sa Rusijom. Doduše, sada je jedino pitanje kada će Rusija da protera diplomate. To vlada u Moskvi mora da učini već i da bi sačuvala obraz. Ko nudi više, ko će uspeti da najbrže zamrzne odnose sa Moskvom? I kao da to još nije dovoljno, ministri EU bi do juna trebalo još i da razmisle o tome koje bi dalje mere mogli da primene protiv Rusije. Niko ne govori o liniji zaustavljanja ni o strategiji izlaza iz situacije. Solidarnost sa Velikom Britanijom je dobra, ali dobra je i uviđavna spoljna politika", navodi se.

U grupu "najhrabrijih", pored SAD i Britanije ulazi i Ukrajina, koja u Moskvu vraća 13 državnih funkcionera, uz očekivan komentar predsednika Petra Porošenka s podsećanjem na rusku aneksiju poluostrva Krim, što je i bio povod za evropsko uvođenje sankcija Rusiji.

Ukrajina se nalazi i u grupu država koje nisu članice Evropske unije, ali su povukle poteze prema zvaničnoj Moskvi. Australija (2) i Kanada (4) su kao razloge navodile Bečku konvenciju i zaštitu svoje demokratije od štetnog uticaja.

Uz odluku Severnoatlanske vojne alijanse da se institucionalno priključi proterivanju, agendu su pratile Albanija (2), Norveška (1), ali i najveći kandidat za NATO status Makedonija (1).

Izdvajaju se i slučajevi Letonije, koja je proterala i direktora jedne ruske kompanije koja posluje u Rigi i Estonije, gde nije više dobrodošao dosadašnji ruski vojni ataše.

SAD, Britaniju i Ukrajinu sa po četiri karte u jednom pravcu prate uticajne Francuska, Nemačka, ali i Poljska, koja se kotira kao "loš momak" zajednice evropskih država. Iako je taj epitet svojoj državi dao premijer Hrvatske Andrej Plenković, Zagreb je doneo odluku o poterivanju "samo" jednog ruskog službenika.

Najava o izrazu poštovanja agende stigla je i iz Podgorice, premijer Duško Marković je najavio saopštavanje odluke o evropskoj solidarnosti, istakavši da "iz članstva i procesa proizilaze obaveze u potrebi sleđenja evropske spoljne politike, ali i partnerstva sa članicama NATO".

Poslednje najave stiću iz Grčke i Austrije.

Spasoje Veselinović

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 4

Pogledaj komentare

4 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: