Može li Beograd da bude uzdržan oko Krima

Zvanični Beograd za sada je suzdržan po pitanju krize u Ukrajini. Međutim, na tom planu se vodi živa diplomaska aktivnost. O poziiji Beograda prema Krimu i o tome koliko dugo još Srbija može biti uzdržana i da li će morati da bira između EU i Moskve, za B92 govori Dušan Reljić, šef predstavništva nemačkog Instituta za međunarodnu politiku i bezbednost u Briselu.

Info

Izvor: B92

Petak, 21.03.2014.

17:03

Default images

"Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Srbije sa EU predviđeno je da Beograd usaglašava svoju spoljnu politiku sa spoljnopolitičkim stavovima i akcijama EU. To rade sve zemlje koje su mogući kandidati ili su već kandidati za prijem u EU, pa je tako Crna Gora nedavno zavela sankcije prema Rusiji u saglasnosti sa time šta je Brisel preduzeo. Zbog toga se za Srbiju pojavljuje, ja bih rekao konflikt između dva osnovna interesa politike Beograda – s jedne strane to je brži ulazak u EU, a sa druge strane očuvanje podrške Rusije, posebno u UN, kako bi se sprečilo da Kosovo postane punopravna država i članice svetske organizacije".

Kakve su po vama mogućnosti pred Beogradom u ovom trenutku?

"Vlasti u Beogradu moraju da odmere šta je jači interes. Znači oni su pred jednom vrstom dileme – da li će izbeći sukobljavanje sa EU i sa vodećim državma u EU time što će se u nekom vidu pridružiti sankcijama Brisela protiv Rusije ili će, imajući u vidu značaj podrške Rusije za druge prioritete spoljne politike Srbije onako kako je deklarisano od kada na Kosovu važi Rezolucija 1244, znači očuvanje međunarodne pravne pripadnosti Kosova Srbiji. Između ta dva cilja Beograd će morati da se odluči i da vidi šta mu je u ovom trenutku veći prioritet".

To znači da je Beograd pred izborom ili - ili?

"To je od samog trenutka od kada je potpisan SSP sa EU jasno da unutar EU postoje definisani ciljevi kojima se svaka zemlja koja želi da pristupi EU mora pridružiti. Većina članica EU, od 28 njih 23 priznaju Kosovo kao samostalnu državu i samim tim imaju u pogledu cilja da Kosovo postane članica UN i potpuno priznat međunarodni činilac. To je znači jedna sasvim jasna politiku i u odnosu na to, Beograd će u jednom trenutku morati da donese neko određenje. Isto tako, i da li će usporiti svoje pristupanje EU time što će zbog odnosa prema Rusiji ili prema Kini, kao što je to bio slučaj ranijih godina, Beograd imati drugačiji stav nego što ga ima većina čalnica EU".

Kako tumačite suzdržanost Beograda, barem do ovog trenutka, po pitanju ukrajinske krize?

"Pre svega je to tako zbog konflikta u interesima Srbije koji su potpuno jasni, a i zbog toga što je argumentacija ruskog predsednika Putina kojom je obrazložio zbog čega smtara da Krim ima pravo na otcepljenje i pridruživanje Rusiji problematično za Beograd. Dugo vremena je Rusija, kao i Kina u Savetu bezbednosti UN bila na stanovištu da pravo na otcepljenje ne može tako da funckioniše kao što je primenjeno u slučaju Kosova. Samim time je Rusija u izvesnoj meri odstupila u odnosnu na ono što je sama dugi niz godina zastupala. Ali treba s druge strane imati u vidu da je Putin ne jednom nego zaista često govorio da "Rusi ne mogu da budu veći Srbi od Srba". I ukoliko u odnosu politike Beograda prema kosovskom pitanju dolazi do, kako je to shvaćeno u Rusiji, sve većeg popuštanja u odnosu na većinski stav u EU, samim tim Moskva oseća sve manje obaveze da u pogledu Kosova podržava Srbiju".

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

40 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: