Pet godina od hapšenja Radovana Karadžića

Pre pet godina, 21. jula 2008. uhapšen je izvesni dr. Dragan David Dabić, iza čijeg lažnog identiteta se krio jedan od najtraženijih optuženika za ratne zločine, Radovan Karadžić.

Info

Izvor: Dževad Sabljakoviæ, Deutsche Welle

Utorak, 23.07.2013.

12:32

Default images

Tužilaštvo Haškog tribunala ga je još u novembru 1995. optužilo za genocid i zločine protiv čovečnosti, počinjene nad nesrpskim stanovništvom u ratu u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine, u kojem je poginulo najmanje 100.000 ljudi, a više od dva miliona bilo prinuđeno na izbeglištvo.

Punih jedanaest godina trajalo je njegovo bekstvo od međunarodne pravde. Navodno se krio po pravoslavnim manastirima u Crnoj Gori i Srbiji, ali je otkriven usred Beograda, prerušen u bradatog, egzotičnog doktora Dabića, "specijalistu prirodne medicine″, saradnika časopisa "Zdrav život" i učesnika mnogih javnih tribina.

Skidanje maske

21. jula 2008. skinuta mu je ta bizarna maska i pred licem javnosti se pojavio najtraženiji haški optuženik, koji će u pritvor Tribunala biti prebačen deset dana kasnije. Bivša glavna tužiteljka Haškog tribunala Karla del Ponte, svih jedanaest godina Karadžićevog bekstva, potresala je i svetsku i srpsku javnost zahtevima da se preduzme ozbiljna potraga za njim, kako bi se stalo na put svakoj nekažnjivosti za ratne zločine, ali ti zahtevi dočekivani su indolencijom, tapkanjem u mestu, opstrukcijama i glasinama.

Haški tribunal se pokazao efikasnijim. Tužilaštvo je počelo da iznosi svoje dokaze 13. aprila 2010, a završilo 25. maja 2012. Manje od pet meseci kasnije, počeo je drugi deo suđenja.

"Psihijatar, pisac i čovek mira", predstavio se Karadžić Haškom tribunalu 16. oktobra 2012. godine u uvodnoj reči na početku dokaznog postupka odbrane, koju sam zastupa. Na početku procesa u aprilu 2009. kad su tužioci počeli da dokazuju njegovu krivicu, Karadžić je isticao da ne brani sebe nego srpski narod. U drugoj polovini suđenja, koje je u toku, akcenat je na sopstvenoj odbrani. "Umesto kazne, zaslužujem nagradu za sva dobra koja sam učinio", rekao je i negirao svaku odgovornost za srebrenički masakr.

"Naredio sam da se civili zaštite i da se zarobljenici razmene", insistira, Karadžić, što prećutno znači da njegovo naređenje nije poštovano i da samo Ratko Mladić snosi odgovornost za masakr. Međutim, tužioci smatraju da je general Mladić na vojničkom polju realizovao "strateške ciljeve političkog šefa bosanskih Srba" koji su se svodili na jedno – etničko čišćenje.

Na polovini suđenja, u junu prošle godine, Pretresno veće oslobodilo je Karadžića optužbi za genocid u sedam bosanskohercegovačkih opština (Bratuncu, Vlasenici, Zvorniku, Foči, Ključu, Prijedoru i Sanskom Mostu), ocenivši da su zločini snaga Republike Srpske teški, ali ne takvi da su "van razumne sumnje" počinjeni kako bi se "bosanski Muslimani i Hrvati u celosti ili delom uništili kao etnička ili verska grupa".

Prihvatanja žalbe

Na takvu odluku tužilaštvo Haškog tribunala se žalilo. Žalbeno veće je 11. juna prihvatilo žalbu, ocenivši da postoje dokazi da su u sedam opština "počinjeni zločini koji predstavljaju elemente genocida". Sudije su saopštile da smatraju da su dokazi tužilaštva da je Karadžić imao nameru da počini genocid ubedljivi i vratili u optužnicu tačku koju je Pretresno veće anuliralo.

Pošto je, dakle, u optužnicu vraćena ta tačka, Karadžić će u svom dokaznom postupku morati da se brani i od optužbi za genocid u navedenih sedam opština, a ne samo u Srebrenici, kao i za etničko čišćenje velikih delova Bosne i Hercegovine, teror nad Sarajevom i uzimanje pripadnika mirovnih snaga za taoce.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

18 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: