Mačak u džaku

Tužilaštvo je odustalo od krivičnog gonjenja jer nije moglo da dokaže da je džak neko ukrao sa namerom da ga zloupotrebi. Ko će odgovarati?

Info

Izvor: Jelena Veljkoviæ, NIN

Petak, 19.10.2012.

12:30

Default images

Najbolje je da RIK (Republička izborna komisija) poništi svoju odluku - povikao je Tomislav Nikolić mašući džakom sa glasačkim listićima koji je na misteriozan način prešao put od jednog kontejnera u Pančevu i stigao do njega i Aleksandra Vučića, između dva kruga predsedničkih izbora.

Nikolić je tada rekao i da se neće smiriti dok se „izborna krađa ne istraži” i čak najavio demonstracije uoči drugog kruga predsedničkih izbora 20. maja. Ukradena vreća glasova ubrzo je pala u zaborav, nakon što su naprednjaci uspeli da postignu dogovor sa socijalistima o formiranju Vlade.

Podsetimo se: larma je zavladala tri dana nakon prvog izbornog kruga kada je Vučić, tada zamenik predsednika SNS, objavio kako stranka ima „materijalne dokaze da je vlast pokrala izbore 6. maja“. Već tada je, međutim, utvrđeno da krađa džaka nije uticala na regularnost izbora na biračkom mestu u Pančevu, odakle je sporna vreća nestala, jer je odneta nakon prebrojavanja glasova i sačinjavanja zapisnika, čiju je verodostojnost svojim potpisom potvrdilo svih 12 članova biračkog odbora iz svih partija, pa i predstavnik SNS-a.

To ne umanjuje značaj činjenice da se džaku sa više od 2.000 glasova, nakon izbora izgubio trag. Misteriju je pokušalo da rasvetli Osnovno javno tužilaštvo (OJT) u Pančevu i policija, ali kako NIN saznaje, to tužilaštvo je odustalo od krivičnog gonjenja zbog nedostatka dokaza. Tužilaštvo, naime, nije moglo da dokaže da je džak neko ukrao sa namerom da ga zloupotrebi. Policija nije uspela da utvrdi ni ko je vreću sa listićima ukrao, niti ko je listiće prepravljao i takve ih potom odneo u prostorije, danas vladajuće, Srpske napredne stranke.

U rešenju pančevačkog Tužilaštva od 10. septembra, kojim je odbačena krivična prijava policije u vezi sa pomenutim događajem, opisano je kako je džak sa biračkog mesta 57 u školi „Sveti Sava“ u Pančevu, umesto u RIK, stigao do obližnjeg kontejnera. U rešenju, u koje je NIN imao uvid na osnovu zahteva za pristup informacijama od javnog značaja, navodi se da su nakon prebrojavanja glasova i njihovog unošenja u zapisnik (koji su bez primedbi potpisali svi članovi biračkog odbora), listići spakovani u vreće. Prvi propust napravljen je kada su, mimo procedure, umesto u šest džakova (u Vojvodini je svaki birač dobio šest listića), listići spakovani nasumično i bez razvrstavanja u tri vreće.

Tako zapakovane glasove je u opštinu Pančevo, gde se nalazila Gradska izborna komisija (GIK), odnela predsednica biračkog odbora Dušanka Stanković (SRS), u pratnji Ljubiše Vučića, člana biračkog odbora iz SNS-a. Stankovićeva je u opštini, na zahtev članova GIK-a, prepakovala materijal u šest džakova i predala ih, ali članovi GIK-a o tome nisu sačinili zapisnik, niti su prekontrolisali sadržaj prepakovanih vreća. Tek nakon nedelju dana, kada je materijal stigao u RIK, primećeno je da sa tog biračkog mesta nedostaje materijal sa parlamentarnih i predsedničkih izbora i o tome je obavešteno Tužilaštvo u Pančevu. Tužilaštvo je počelo da proverava šta se dogodilo sa spornim materijalom i utvrdilo da je postojao još jedan, četvrti džak, koji je ostao na biračkom mestu umesto da bude predat GIK-u. Ko je taj džak pakovao i ko ga je ostavio na izbornom mestu, ostalo je nerazjašnjeno, jer su prilikom saslušavanja svi članovi biračkog odbora (iz svih stranaka), rekli da su listiće pakovali u tri vreće. Četvrtu niko nije pomenuo. Tako Tužilaštvo nije moglo da dokaže umišljaj, jer je malo verovatno da su u „zaveri“ učestvovali predstavnici baš svih partija, uključujući i najžešće konkurente – SNS i DS.

Tužilaštvo je moglo samo da utvrdi da su članovi biračkog odbora u radu postupali nesavesno, pre svih predsednica odbora Dušanka Stanković i njena zamenica Dragana Stojnić (DS). Ipak, tužilaštvo protiv njih nije moglo da pokrene postupak ni za to delo jer, kako se navodi, u konkretnom slučaju nije bilo štetnih posledica, kao što je ponavljanje izbora na toj teritoriji.

U toku istrage utvrđeno je i ko je džak izneo iz učionice, nakon što su je posle završenog glasanja, prebrojavanja i pakovanja glasačkih listića napustili svi članovi biračkog odbora. Naime, kamere su zabeležile kako sporni džak iznosi čistačica, koja ga je odnela do kontejnera misleći da se radi o otpacima. Ostalo je, međutim, nepoznato kako je taj džak prevalio put od kontejnera u Pančevu do prostorija SNS-a u Beogradu. To policija nije otkrila.

Naime, u Rešenju Tužilaštva o odbacivanju krivične prijave piše da ni nakon obavljenih razgovora sa akterima tog događaja, policija nije uspela da identifikuje osobe koje su džak, tri dana kasnije, od kontejnera odnele u prostorije SNS-a. Kako NIN saznaje, postoje takozvana operativna saznanja o osobama koje su to učinile, ali ta saznanja niko od ispitanih tokom istrage nije potvrdio, uključujući i predstavnike SNS-a.

Epilog priče o glasovima iz kontejnera jeste izostanak odgovornosti - od onih koji su svojim neznanjem i nemarom, a možda i namerom, glasove birača tretirali kao smeće, do onih koji su (ne zna se na koji način) došli u posed vreće i danima je prikazivali javnosti kao krunski dokaz da je vlast pokrala izbore.

Profesor Fakulteta političkih nauka Zoran Stojiljković kaže da je priča o izbornoj krađi nešto što je vrlo upotrebljivo u finišu kampanje i odmah posle nje, da podiže tenziju i ostavlja otvorenu mogućnost da se ne radi samo o eventualnim propustima, već i o svesnom falsifikovanju rezultata.

"Zbog toga partije moraju da budu mnogo odgovornije u pogledu legitimisanja samog izbornog procesa i uzdržanije u ocenjivanju izbornih rezultata“, smatra Stojiljković. Po njemu, svi ovi događaji govore o visokom nivou nemara i nepoznavanju procedura, što se ne sme dozvoliti, jer minimum demokratičnosti jednog društva podrazumeva da se izborne procedure ne dovode u pitanje.

Na odgovornosti partija za javno izgovorenu reč insistira i profesor Pravnog fakulteta, Dragor Hiber. On kaže da se kod nas lako upotrebljavaju teške reči u političkoj borbi. „Pošto sankcija u pravnom smislu nema, političku sankciju za sve što se događalo sa spornim džakom može da odredi samo biračko telo. Ako birači prepoznaju to kao zloupotrebu, onda će ta politička opcija na sledećim izborima dobiti manje glasova. Drugih političkih sankcija ne može biti“, ocenjuje Hiber.

Na kraju ostaje pitanje: da li to o čemu govori profesor Hiber treba da pamte i kažnjavaju birači, ili je sistem taj koji treba da vodi računa da izborne prevare i „prevare“ ne budu zaboravljene.

Bez odgovora

Džak je odigrao svoju ulogu: uneo je pometnju i sumnju među birače da je tadašnja vlast pokrala izbore. Danas ga više niko ne pominje. Ni Nikolić ni Vučić, od kada su zauzeli čelne funkcije u zemlji, više ne pokreću pitanje odgovornosti za „veliku pljačku”, u koju su „umešani svi državni organi”.

U pokušaju da dobijemo odgovore na pitanja o tome da li su predstavnici SNS-a otkrili policiji od koga su dobili džak, zbog čega danas ćute o „velikoj izbornoj krađi”, da li ta ćutnja znači da krađe izbora zapravo nije bilo i da li zbog toga osećaju odgovornost, obratili smo se i novoizabranom predsedniku stranke i njegovom prethodniku, kao i informativnoj službi ove partije, ali do zaključenja ovih stranica NIN-a, odgovor nije stigao ni sa jedne adrese.

U kabinetu predsednika Nikolića nam je rečeno da su zainteresovani da na ova pitanja odgovore, ali da to ne mogu da učine u naznačenom roku. Odgovor, do zaključenja broja, nismo uspeli da dobijemo ni od portparola DSS-a, koji je u maju takođe poručivao da je „očigledno da je izborne krađe bilo”, dok su nam u DS-u, optuživanom za krađu, ponudili da na pitanja odgovore za sledeći broj.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

13 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: