Uzlet malih i

Info

Izvor: Vesna Jelièiæ

Utorak, 30.12.2003.

13:16

Default images

Poslovati pet godina uzastopno rentabilno – bez gubitaka – i stalno povećavati broj zaposlenih u Srbiji, jasno je, nije baš lako. Ali nije ni nemoguće. Od 1998. pa do kraja prošle godine ova dva kriterijuma ispunile su 502 firme, koje su u najnovijoj analizi Republičkog zavoda za razvoj markirane kao dinamičke. Od njih je, kako je "Politika" ovih dana pisala, svaka osma, ili tačnije 68 firmi, ponela titulu gazele domaće privrede: najdinamičkijih, brzorastućih preduzeća.

Ako je suditi po dubljoj analizi strukture i poslovanja dinamičkih preduzeća (urađenoj na osnovu podataka NBS, godišnjih računa preduzeća za period od 1998. do 2002, saopštenja Republičkog zavoda za statistiku i interne baze podataka Republičkog zavoda za razvoj), najuspešnija su mala preduzeća. Tačnije, njih je najviše na ovoj listi, s tim što se od početka do kraja posmatranog petogodišta povećalo učešće srednjih i velikih firmi. Čak 62 male firme prerasle su u srednje a jedna u veliku, dok je 12 srednjih izraslo u velike kompanije.

Tempo diktira industrija

Posmatrano po svojini dileme nema – među dinamičkim prednjače privatna preduzeća (više od 90 odsto), sa logičnom tendencijom smanjenja broja društvenih.

Mada dinamičkih firmi ima u svim delatnostima, izuzev u vodoprivredi i šumarstvu, više od 80 odsto ih posluje u industriji i rudarstvu, trgovini i građevinarstvu, pri čemu njihov broj u industriji i građevinarstvu raste, a u trgovini opada. Ipak, trgovci i dalje ostvaruju najveći deo ukupnog prihoda, dok po ostalim finansijskim pokazateljima (recimo, dobit i izvoz) presudni uticaj među njima imaju industrijske firme.

Ono što dinamička preduzeća zaista razlikuje od ostatka privrede jeste kretanje zaposlenosti. Broj radnika u ove 502 firme povećao se za 12.473 ili 79,3 odsto, pri čemu je najveći broj novozaposlenih upravo u malim – 41,1 odsto, u kojima je i najveća koncentracija zaposlenih u dinamičkim preduzećima (39,1 odsto). Međutim, prosečan broj novih radnika bio je najveći u velikim dinamičkim kompanijma, kojih je 23.

Mada nije neočekivano, zanimljivo je još jedno zapažanje istraživača: dok je učešće radnika u dinamičkim društvenim preduzećima u ukupnom broju zaposlenih opalo (sa 21,6 na 7,7 odsto), u privatnim je povećano sa 53,6 na 69,6 procenata. Blagi rast tog udela beleže i državne firme (sa 0,3 na 1,7 odsto).

Ipak, najrečitiji pokazatelj je – da je u privatnim preduzećima koja čine 92,8 odsto ukupnog broja dinamičkih, za pet godina zaposlen 10.991 radnik što je čak 88,1 ukupno novozaposlenih u ove 502 firme.

Natprosečan rast izvoza

Pre i posle svega, zapravo glavna karakteristika dinamičkih preduzeća (iako su još daleko od toga da značajnije utiču na ukupna privredna kretanja) jeste njihov natprosečan rast u odnosu na privredni prosek i povećanje njihovog učešća u privredi po svim analiziranim finansijskim pokazateljima, sem dobiti.

Primera radi, dok je rast vrednosti kapitala privrede bio samo 1,3 odsto, ovaj parametar kod dinamičkih preduzeća u 2002. godini u odnosu na startnu povećan je realno za 89,4 odsto. Ipak, njihov kompletan kapital i dalje predstavlja samo 1,1 odsto kapitala srpske privrede.

Možda su izvozni rezultati još slikovitiji. Prihod od izvoza srpske privrede u posmatranom petogodištu porastao je realno 18,4 odsto, a dinamičkih preduzeća čak 148,5 odsto. Pri tome je među dinamičkim skočio i broj izvoznika – sa 121 na 192, a kontinuiran rast izvoza beleži 95 od 502 firme.

Najveći uticaj na povećanje izvoznog prihoda imalo je šest dinamičkih preduzeća – požarevački "Bambi", "Aleva" iz Novog Knjaževca, subotički "Mateks" i "Jukom", kao i dve firme koje 1998. godine nisu bile na listi izvoznika – gornjomilanovački "Spektar" i "Medela" iz Vrbasa.

Mada su dinamička preduzeća smanjila učešće u ukupnoj dobiti srpske privrede (sa 5,3 na 4,5 odsto) zbog nižeg realnog rasta (32,1 procenat) u odnosu na privredu (56,7), ne znači da su manje profitabilna. Istraživači, naime, podsećaju da je realni rast dobiti privrede zapravo rezultat prevashodno pozitivnog poslovanja velikih sistema (NIS, Telekom, TE Nikola Tesla) u 2002. godini. Većina od njih je godinama unazad bila na spisku gubitaša, ali i prvi pozitivni rezultati, zbog njihove veličine, opredeljujuće su uticali i na masu ostvarene dobiti privrede.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: