Da li je Zaporožje novi Černobilj? B92.net otkriva jesmo li u opasnosti

Ruska vojna operacija u Ukrajini traje već nekoliko meseci, a prema trenutnoj situaciji ne čini se da će uskoro biti mira.

Izvor: B92

Ponedeljak, 15.08.2022.

17:04

Da li je Zaporožje novi Černobilj? B92.net otkriva jesmo li u opasnosti
EPA-EFE/SERGEY DOLZHENKO

Odnedavno ugrožena je i nuklearna elektrana u Zaporožju, dok optužbe za napade dolaze sa obe strane.

Prisustvo oružja i njegova upotreba u blizini nuklearne elektrane povećavaju rizik od nuklearnih incidenata i nesreća. O mogućoj havariji i posledicama po svet i Srbiju za B92.net govorili su stručnjaci iz Direktorata za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije.

Nedavno je došlo do ponovnog granatiranja pomenute nuklearne elektrane, a nivo radijacije u Ukrajini može se pratiti iz cele Evrope.

"U okviru monitoringa radioaktivnosti u životnoj sredini koji je u nadležnosti Direktorata za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije, a koji se sprovodi kroz merenja automatskim mernim stanicama i laboratorijske analize koje obavljaju ovlašćene laboratorije u Srbiji, mi pratimo nivo radioaktivnosti u životnoj sredini Srbije. Osim ovih rezultata koji nam daju informaciju o nivou radioaktivnosti u Srbiji, preko Evropske platforme za razmenu radioloških podataka, EURDEP, pratimo nivo radioaktivnosti u celoj Evropi, uključujući i Ukrajinu. Takođe, preko sistema Međunarodne agencije za atomsku energiju za obaveštavanje o vanrednim događajima konstantno pratimo stanje na nuklearnim elektranama u Ukrajini. Preko ovog sistema dobijamo zvanične informacije i o tome da li je prilikom vojnih dejstava došlo do oštećenja i da li je došlo do ispuštanja radioaktivnih materija u životnu sredinu", navode iz Direktorata.

Iz Direktorata dodaju da je nuklearna elektrana u Zaporožju izgrađena u skladu sa strogim standardima nuklearne sigurnosti, koji podrazumevaju da elektrana zadrži odgovarajući nivo sigurnosti u slučaju ekstremnih spoljnih uticaja, koji bi mogli da oštete zaštitne barijere.

"U slučaju havarije na nuklearnoj elektrani posledice bi direktno zavisile do tipa događaja, meteoroloških uslova i brojnih drugih parametara. U takvom slučaju, mi na na osnovu svih raspoloživih informacija procenjujemo situaciju i donosimo odluku o merama zaštite. Najviše bi bilo ugrožena područja u Ukrajini koja su bliža mestu havarije, dok građani Srbije, zbog udaljenosti od ukrajinskih nuklearnih elektrana, ne bi osetili značajne posledice. Mere zaštite koje bi se u tom slučaju sprovodile u Srbiji, bile bi pre svega kontrola radioaktivnosti proizvoda koji potiču sa kontaminiranih područja, pojačana kontrola radioaktivnosti u vodi za piće i domaćim proizvodima, kao i pojačana kontrola radioaktivnosti životne sredine. Proizvodi koji ne zadovoljavaju kriterijume ispravnosti zabranjuju se za upotrebu. U slučaju nesreće na nekoj od ukrajinskih nuklearnih elektrana, zbog velike udaljenosti naše zemlje, za građane Srbije ne bi bilo potrebno uzimanje tableta joda, evakuacija niti zaklanjanje, a samoinicijativno sprovođenje ovih mera zaštite može čak naneti štetu. Od izuzetne je važnosti da, kao i u slučaju drugih vanrednih situacija, građani prate uputstva nadležnih organa", dodaju iz Direktorata.

Zaporožje je novi Černobilj?

EPA-EFE/MIKHAIL PALINCHAK
Mnoge havarija u nuklearnoj elektrani asociraju na eksploziju u Černobilju 1986. godine, kada su ispuštene radioaktivne supstance u 400 puta većoj količini nego kada je bačena bomba na Hirošimu. Ako bi došlo do nove havarije, da li bismo bili u opasnosti?

"Nuklearna elektrana Zaporožje je potpuno drugačijeg tipa nego nuklearna elektrana u Černobilju. Za razliku od Černobiljske, elektrana u Zaporožju ima drugačiji vid zaštitnih barijera koje su projektovane i izrađene da izdrže ekstremne spoljašnje i unutrašnje uticaje, a da pri tom obezbede zadržavanje radionuklida unutar zaštitnih barijera. U ovom trenutku jako je nezahvalno komentarisati posledice potencijalnih događaja", kažu stručnjaci.

Iz Direktorata dodaju da ako dođe do pojave radioaktivnosti u životnoj sredini, država ima mehanizme kako bi se u takvim slučajevima delovalo i stanovništvo zaštitilo. Oni dodaju i da na terirotiji Srbije ne osećamo nikakve posledice černobiljske katastrofe.

"U životnoj sredini još uvek su prisutni neki radioaktivni izotopi, pre svega cezijum-137, koji su ispušteni iz černobiljskog reaktora, ali koncentracije ovih izotopa su veoma niske i ne osećamo nikakve posledice zbog njihovog prisustva."

Uticaj zračenja na organizam

EPA-EFE/SERGEI SUPINSKY
Od katastrofe u Černobilju je prošlo tačno 36 godina, a zabranjena zona postala je pravi prirodni rezervat. U šumi žive mnoge životinje, a nivo radijacije je i dalje visok. Kako ona utiče na organizam?

"Jonizujuće zračenje oštećuje ćelije ljudskog organizma, ali to ne znači da će svako izlaganje jonizujućem zračenju imati negativne posledice po zdravlje, prvenstveno zbog sposobnosti ljudskog organizma da u velikoj meri popravi oštećenja nastala usled izlaganja zračenju. Mi smo svakodnevno izloženi jonizujućem zračenju iz prirode i ljudski organizam je sposoban da opstane u takvim uslovima. Takođe, ne treba da zaboravimo nemerljivu korist koju imamo od upotrebe jonizujućeg zračenja u medicini, od upotrebe u dijagnostičkim procedurama gde se koriste npr. rendgeni ili skeneri pa do upotrebe u lečenju pre svega karcinoma gde se koristi npr. gama ili iks-nož", objašnjavaju iz Direktorata.

U Srbiji je sada uobičajen nivo radioaktinosti, a Direktorat za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije redovno obaveštava javnost o tome. Sve informacije na dnevnom nivou možete pratiti OVDE.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: