Opkoljeni i ljuti su na Amerikance: "Briga ih"

Dolazak predsedavajuće Predstavničkog doma Kongresa SAD Nensi Pelosi na Tajvan podigao tenzije u odnosima Kine i te zemlje.

Izvor: Jutarnji list

Petak, 05.08.2022.

07:57

Opkoljeni i ljuti su na Amerikance:
Foto: Tanjug/AP Photo/Johnson Lai

Kao odgovor na posetu, kineska vojska je u četvrtak započela vežbe kojima je faktički na nekoliko dana blokirala ostrvo, a predstavnici zvaničnog Pekinga opisali su posetu Pelosi kao "glup, nepromišljen i opasan" potez.

Takođe, neki američki stručnjaci ocenili su da je poseta Pelosi tajvanu bezobzirna provokacija.

Ni tajvanskim Amerikancima koji su ceo život proveli u senci čudnog geopolitičkog statusa ostrva, atmosfera straha koja je nastala posle posete Pelosi ukazuju na to koliko malo većina Amerikanaca zapravo poznaje ili brine za narod Tajvana, piše britanski list "Gardijen".

“Sva ova halabuka i senzacionalizam samo osnažuju kinesku agresiju”, kaže SuEn Šijah, 30-godišnja spisateljica i teolog, koja je snimila film o tajvansko-američkom identitetu.

“Ljudi ovoj temi pristupaju sa vrlo malo ili nimalo znanja, a često su ekstremnih stavova koji samo šire strah. Ljudi koje poznajem na Tajvanu imaju drastično drugačiji pristup ovoj situaciji”, dodala je ona.

Tajvanci i tajvanski Amerikanci godinama raspravljaju da li ostrvo trebalo i zvanično da proglasi nezavisnost, traži ujedinjenje s Kinom ili da zadrži "status kvo".

“To je žestoka rasprava koja se odvija pod svakodnevnom pretnjom kineske agresije, što je nešto što Amerikanci - uključujući protivnike rata, često ne razumeju. Neću da se pretvaram da Sjedinjene Države nisu imperijalistička sila. Ali u konkretnom slučaju Tajvana, tenzije nisu izazvale SAD, već imperijalističke težnje Kine“, smatra ona.

SAD dugo vremena u vezi Tajvana održavaju stav "strateške dvosmislenosti". Naime, SAD je 1979. godine donele su zakon kojim se ta država obavezuje da će pomagati u odbrani teritorije Tajvana, što podrazumeva i isporuku naoružanja. Pošto su SAD do sada postupale "strateški dvosmisleno", američki predsednik Džo Bajden otišao je još dalje od svojih prethodnika, upozorava "Gardijen". Naime, Bajden je u više navrata podsetio da je odbrana Tajvana "obaveza" SAD-a.

Međutim, treba napomenuti da američki zvaničnici retko posećuju Tajvan, a poslednji visoki funkcioner zvaničnog Vašingtona koji je posetio to ostrvo, bio je tadašnji predsednik Predstavničkog doma Njut Gingrič 1997. godine.

Tajvanski američki istoričar Albert Vu smatra da je poseta Pelosi imala veliku simboličnu vrednost. Međutim, kako Vu kaže, ponovno se ponavlja uobičajena greška Zapada, a to je da iz jednačine brišu perspektivu Tajvana.

“Čak i u izveštavanju oko posete Pelosi, koja je privuklo toliko pozornosti, vrlo malo se govori o tome što sami stanovnici i političari Tajvana zapravo misle. Prevladava narativ u kojem je SAD i dalje glavni i jedini akter koji odlučuje o našoj sudbini”, dodaje Vu.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

11 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: