"Suhoji" napred, tenkovi stoj

Ukupno, vlasti u Kijevu će dobiti 14 "suhoja" i najmanje šest helikoptera. Vazdušne snage Ukrajine dobile pojačanja istovremeno sa kontroverzama oko isporuke tenkova proizvedenih na zapadu. Izrael "stopirao" pošiljku nemačkih protivtenkovskih projektila.

Diplomatskom gimnastikom i uz pomoć alata, nekoliko država bivšeg Varšavskog pakta spremilo je novi paket vojne pomoći Ukrajini, koji uključuje 14 jurišnih "suhoja" i najmanje šest helikoptera, tvrde ukrajinski i zapadni izvori.

Za sada, ipak, nije otkriveno iz kojih država potiču ovi avioni, jer su Ukrajinci ovu donaciju pripisali "istočno-evropskim partnerima". Avioni i helikopteri su raspkolljeni i na putu su ka Ukrajini, javlja američki Forin afers.

Isporuka "suhoja" usledila je svega nekoliko dana pošto se pojavila nezvanična informacija da je Poljska spremna da ustupi jedan od svojih aerodroma na kojem bi oko 70 "migova-29" i "su-25" bili rasklopljeni i zatim prebačeni u Ukrajinu.

Teoretski, radi se o 30 letelica iz sastava bugarskog ratnog vazduhoplovstva, te ukupno 40 poljskih i slovačkih "migova".

Takođe nije poznato ni gde su avioni i helikopteri demontirani, ali vojni analitičari smatraju da je aerodrom Žešov-Jasjonka jedina lokacija na kojoj se to moglo dogoditi.

Do sredine maja, na aerodrom koji se nalazi samo 80 kilometara od ukrajinske granice i 100 kilometara od Javorova, najbliže baze oružanih snaga Ukrajine, sletelo je više od 550, mahom američkih, transportnih aviona.

Tim avionima, prema statistici koju je objavilo američko ratno vazduhoplovstvo, dopremljeno je 90 haubica kalibra 155 milimetara, oko 8.500 komada streljačkog naoružanja, 50 miliona komada municije, više od 180.000 granata, bezmalo 10.000 protivtenkovskih projektila i 15.000 tona razne vojne opreme.

Iako nije poznato koje su države donirale "suhoje", sve oči uprte su u Poljsku i Slovačku, koje su i ranije izrazile spremnost da preostale avione ovog tipa ustupe Ukrajini.

Pominje se i Bugarska, čijih je osam od ukupno 14 jurišnih "suhoja", posle silnih birokratskih i svakakvih drugih peripetija, do februara prošle godine modernizovano u Belorusiji.

Na taj način, životni vek bugarskih letelica produžen je za još 800 sati leta, a na avione je ugrađena napredna navigaciona i komunikaciona oprema, "hed ap" displej, te uređaji koji omogućavaju upotrebu novog naoružanja. Modernizovani su avioni serijskih brojeva "240", "246", "249", "252", "253" i "254", kao i dvosedi "002" i "095".

Bugarski izvori, pak, tvrde da letelice iz ove zemlje nisu "odleteli" put Ukrajine, jer je premijer Kiril Petkov u nekoliko navrata upozorio da Sofija nije u poziciju da pruža vojnu pomoć Kijevu, pre nego što parlament ne donese odgovarajuću odluku. Poljska je, još ranije, ustupila Kijevu sve preostale rezervne delove za "migove-29", dok čitav niz izvora navodi da je Ukrajincima, tom prilikom, dopremljeno i nekoliko čitavih letelica, koje su, kao i sada "suhoji", prethodno rasklopljene.

Tenkovi na čekanju, Izrael ne želi da se meša

Dopremanje "suhoja" vremenski se podudarilo sa prilično kontroverznim tvrdnjama iz Berlina, čiji zvaničnici tvrde da unutar NATO-a postoji "neformalni" dogovor da se Ukrajini ne isporučuju tenkovi zapadne proizvodnje, jer bi to Rusija mogla da dočeka kao provokaciju. Kako javlja Dojče vele, sve članice NATO-a se pridržavaju tog navodnog dogovora.

Jedina zemlja članica NATO saveza koja je do sada Ukrajincima isporučila tenkove je Poljska, čijih je 236 manje ili više modernizovanih T-72 dogovorom od pre mesec dana, već uveliko na raspolaganju ukrajinske vojske.

Komplikovanim dogovorom, koji je tada formulisan, Kijev je trebao da dobije i kompanija "Rajnmetal" je bila spremna da isporuči 88 starijih modela tenka "leopard 1", te desetak "geparda", protivavionskog oružja nastalog na osnovu prvog modela tenka "leopard".

"Gepardi" su naoružani parom topova "erlikon" kalibra 35 milimetara i protivavionskim raketama "stinger". Od šezedestih godina prošlog veka, kada su nastali, "gepardi" su u nekoliko navrata modernizovani. Iz naoružanja Bundesvera povučeni su 2010. godine.

Nemačka je, od početka rata u Ukrajini, na front poslala oko 9.000 protivtenkovskih i protivavionskih projektila, 16 miliona komada municije i oko 2.000 mina, od kojih su neke pale u ruke ruskim snagama kod Harkova.

Nameru Berlina da Ukrajincima isporuči i protivtenkovske projektile "spajk", pošto je Izrael odbio američki zahtev da se te rakete iz Nemačke prebace vladi u Kijevu.

"Spajk" se u Nemačkoj proizvodi po licenci, a mediji u Tel Avivu navode da je isporuka stupirana jer Izrael ne želi da se meša u ovaj sukob.