Kina: "Tajvan će se vratiti u zagrljaj domovine"

Usred ruske vojne operacije da demilitarizuje i "denacifikuje" Ukrajinu, bilo je spekulacija sa zapada da bi Kina mogla biti ohrabrena da "povrati" Tajvan.

Izvor: Sputnik

Ponedeljak, 07.03.2022.

14:20

Kina:
EPA-EFE/DAVID CHANG

Ostrvom se upravlja nezavisno od kopna od 1949, a Peking ga posmatra kao svoju provinciju.

Peking je ponovio svoj stav da je Tajvan, zvanično nazvan Republika Kina, "neotuđivi deo kineske teritorije".

Uvažavajući rasprostranjene spekulacije u vezi sa budućnošću ostrva koje Peking smatra svojom provincijom, kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji rekao je u ponedeljak da će se Tajvan "na kraju vratiti u zagrljaj domovine".

Vang je govorio na konferenciji za novinare na marginama 13. Nacionalnog narodnog kongresa u Pekingu.

Tajvanom se upravlja nezavisno od kopna još od građanskog rata koji je doveo do toga da je Komunistička partija preuzela kontrolu 1949.

Ostrvo ima svoju izabranu vladu i tvrdi da je autonomna zemlja i da ima političke i ekonomske odnose sa nekoliko nacija koje priznaju njen suverenitet.

Reagujući na paralele koje su povukli neki zapadni političari i posmatrači između tekuće vojne operacije Rusije za demilitarizaciju i "denacifikovanje" Ukrajine i zvanične politike Kine, koja predviđa mirno ujedinjenje Tajvana sa kontinentalnom Kinom, Vang je odbacio to poređenje, rekavši da je "pitanje Tajvana i pitanje Ukrajine su različite prirode i uopšte se ne mogu porediti".

Vang je osudio dvostruke aršine koje koriste oni koji dižu nijansu i vapaju zbog suvereniteta u vezi sa pitanjem Ukrajine, dok podrivaju suverenitet i teritorijalni integritet Kine u pogledu pitanja Tajvana.

Otkako je Rusija 24. februara pokrenula svoju specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini, pojačale su se spekulacije da bi Kina mogla da učini sličan potez protiv Tajvana.

Bivši američki državni sekretar Majk Pompeo pozvao je u petak Bajdenovu administraciju da preduzme "davno zakašnjeli" korak da odobri "diplomatsko priznanje" Tajvana i proglasi ga "slobodnom i suverenom zemljom".

Pompeova poseta usledila je nakon posete visoke američke delegacije koju je poslao predsednik Džo Bajden i koju je predvodio bivši zajednički načelnik generalštabova admiral (penzionisani) Majkl Malen kako bi "uverio" Tajpej u podršku Vašingtona ostrvu. Šef američkih pacifičkih vazduhoplovnih snaga je 3. marta rekao da njegova sredstva za nadzor posmatraju kineskog predsednika Si Đinpinga "kao jastreb" u potrazi za znacima da se Narodnooslobodilačka armija možda sprema da napadne Tajvan.

Ranije u martu, ponavljajući trend, bivši američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je "Tajvan sledeći".

Dok su SAD okončale formalno priznanje Tajvana kada su uspostavile diplomatske odnose sa komunističkom vladom kontinentalne Kine 1979. godine, Vašington je nastavio da otvoreno usmerava vojnu pomoć Tajvanu.

Američki predsednik Džo Bajden je ponovo potvrdio posvećenost Vašingtona „politici jedne Kine, vođenoj Zakonom o odnosima sa Tajvanom, tri zajednička saopštenja i šest uveravanja” tokom virtuelnog sastanka sa kineskim predsednikom Si Đinpingom u novembru 2021.

Kao odgovor, Si je upozorio Bajdena da je podrška "nezavisnosti" Tajvana slična "igranju vatrom".

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: