No, taj poduhvat nosi velike političke rizike, piše Špigel.
Američki general Tod D. Volters, zadužen za savezničke snage u Evropi, nedavno je kolegama u NATO predložio pojačano prisustvo trupa u Bugarskoj i Rumuniji, piše nemački nedeljnik Špigel, pozivajući se na izvore sa jednog sastanka.
Prema navodima, Volters bi da i u dve balkanske zemlje budu snage takozvane Enhanced Forward Presence (EFP), formirane pre pet godina. Takvi kontingenti NATO se nalaze u Poljskoj i baltičkim zemljama, gde izvode manevre sa lokalnim vojskama. U slučaju sukoba, ideja je da te trupe budu na frontu dok ne stigne pojačanje.
Volters je navodno predložio da se u Bugarskoj i Rumuniji uspostave slični kontingenti sa po 1.500 vojnika.
NATO je uvođenje jedinica EFP pravdao aneksijom Krima, pa i sada zagovornici misle da bi pojačanje bilo primeren odgovor na ruske vojne manevre blizu ukrajinske granice.
Špigel prenosi Voltersove reči da će se NATO i dalje držati sporazuma sa Rusijom koji zabranjuje trajno stacioniranje jakih trupa na istočnom krilu NATO. Iz tog razloga u baltičkim zemljama ne postoje stalne trupe, već se vojnici rotiraju.
Politički osetljivo
U centrali NATO nisu potvrdili ni demantovali navode nemačkog medija. Jedna portparolka je rekla da alijansa ostaje "budna" i da će preduzeti "sve neophodne korake" kako bi zaštitila članice NATO od bilo koje pretnje.
"Uzdržanost je razumljiva. Sve države NATO su svesne koliku političku eksplozivnost nosi ovaj predlog", ocenjuje Špigel. Podseća se da je ruski predsednik Vladimir Putin najavio pregovore sa SAD kako bi rešio konflikt. Zahtev Moskve je upravo da NATO ne raspoređuje dodatne trupe u pravcu Rusije.
Kako dodaje nemački nedeljnik, general Volters je na pomenutom sastanku raportirao da je Rusija, nakon okupljanja skoro sto hiljada vojnika na granici ka Ukrajini, u stanju da umaršira u susednu zemlju i tamo ostane.
Špigel zaključuje da bi američki predlog mogao da bude problematičan za novu koalicionu Vladu u Nemačkoj. Zeleni koji su deo Vlade "već su se pokazali zapanjujuće otvorenim za ideju jačanja trupa na istočnom krilu", piše Špigel. Ali Socijaldemokrate kancelara Olafa Šolca mogle bi da budu uzdržanije po tom pitanju, jer mnogi u stranci vide slanje trupa na istok kao nepotrebnu provokaciju Rusije.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Filipinske i američke trupe počele su danas vojne vežbe "Balikatan" u Filipinima, koje će trajati do 10. maja, a uključivaće i pomorske vežbe u Južnom kineskom moru, na čije teritorije polažu pravo i Kina i Filipini.
Severnoatlantska meridijanska struja (AMOC) usporava brže nego što se mislilo i približava se tački bez povratka, a posledice za ceo svet biće teške, upozprava okeanograf.
Španski sud naložio je zamrzavanje bankovnog računa kompanije koju vodi Đerar Pike, dok traje istraga o poslovnom dogovoru da se takmičenje domaćeg Superkupa prebaci u Saudijsku Arabiju.
Bivši američki predsednik Donald Tramp osudio je danas antiizraelske demonstracije koje su poslednjih dana zahvatile univerzitetske kampuse u SAD, okrivljujući aktulenog predsednika Džoa Bajdena za njihovo izbijanje.
Serbian President Aleksandar Vučić addressed the public from New York. He emphasized that it is his duty to defend the integrity of the Serbian people.
In the Serbian Parliament, around 3:00 p.m., a meeting of parliamentary groups began for consultation on the formation of working groups for the improvement of the electoral process and the inspection, control and revision of the Unified Electoral Roll.
Western intelligence agencies have prevented at least 10 jihadist attacks across Europe in 2023, with the war in the Gaza Strip increasing the threat of possible further attacks, the Dutch intelligence agency AIVD said today.
Poland's Council of Ministers has never discussed the issue of placing nuclear weapons on the country's territory, Polish Foreign Minister Radosław Sikorski said.
Kyiv should abandon the unrealistic goal of restoring the country's borders from 1991 in order to preserve at least the existing territory, according to "New York Times" columnist German Lopez.
Hakeri su uspeli da provale u IT sisteme Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Kopenhagenu, i na taj način ukradu širok spektar osetljivih podataka.
Komentari 8
Pogledaj komentare