Generalna proba sudnjeg dana

Za dva dana biće šezdeset godina otkad je, prvi i na sreću jedini put, testirano najrazornije oružje u istoriji čovečanstva.

Izvor: Slobodna Dalmacija

Četvrtak, 28.10.2021.

10:47

Generalna proba sudnjeg dana
Shutterstock/Por Niccolo Bertoldi

Njegova snaga premašila je čak deset puta razornu moć apsolutno svog oružja i municije koja je ispucana tokom Drugog svetskog rata, a od atomske bombe bačene na Hirošimu bilo je jače oko 3000 puta.

Pečurka od 64 kilometra

Nakon što je na sovjetskom poligonu na arktičkom ostrvu Nova zemlja 30. oktobra 1961. aktivirana termonuklearna bomba AN-602 'Ivan', "Car-bomba", "Kuskina majka" ili "Proizvod V", što su sve bila kodna imena za najsmrtonosniju napravu svih vremena, eksplozija je bila toliko jaka da je digla karakterističan oblak u obliku pečurke čak 64 kilometra u visinu.

U trenutku detonacije nastala je vatrena kugla širine 8 kilometara: sve zgrade, kuće, građevine i stabla u krugu od 55 kilometara su jednostavno oduvani s lica zemlje.

Vrelina koja se razvila eksplozijom mogla je izazvati opekline trećeg stepena u radijusu od 300 kilometara.

Udar se osetio u krugu od 700 kilometara, a prozori su popucali u krugu od preko 900 kilometara, čak i u Norveškoj i Finskoj.

Bomba je izazvala zemljotres jak poput zagrebačkog iz proleća 2020. godine, od 5,5 stepeni po Rihteru.

Udarni talasi su obišli zemlju čak 3 puta.

Ova detonacija zazvučala je kao mrtvačko zvono celome svetu, no na sreću je bila tek sovjetsko upozorenje upućeno SAD u suludome međusobnom nadmetanju u nuklearnoj moći.

Da paradoks bude veći, označila je na kraju i postupan kraj te smrtonosne trke te nagovestila novu fazu u Hladnome ratu.
Shutterstock/Por Free Wind 2014
Originalna bomba još moćnija

Originalna hidrogenska bomba koju su sovjetski inženjeri razvili za samo 15 nedelja nakon ulaska američkih trupa na Kubu bila je još dvaput moćnija od testirane "Car-bombe", i imala je snagu od neverovatnih 100 miliona tona TNT-a. Od njenog testiranja se ipak odustalo jer bi ogromne posledice eksplozije bilo nemoguće kontrolisati, pogotovo širenje radioaktivnog zračenja, pa joj je ubojni potencijal smanjen za 50 posto.

Leto 1961. godine označilo je vrhunac tenzija između SSSR-a i SAD zbog izgradnje Berlinskoga zida i američke invazije u kubanskom Zalivu svinja.

Nikita Hruščov je sa 22. kongresa Komunističke partije Sovjetskog saveza objavio:

"Imamo bombu snage 100 milijuna tona TNT-a, ali nećemo je isprobati jer ako ona eksplodira i u najzabačenijem području, izbiće prozore i u našoj kući".

Ubrzo nakon Hruščovljevih reči, H-bomba dugačka 8 metara i široka oko 2 metra unesena je u strateški bombarder Tupoljev-95 kojemu su prethodno morali iseći deo trupa.

Dva sata nakon poletanja bomba je izbačena na poligon Suhoj Nos na ostrvu Nova zemlja uz pomoć padobrana, s visine od oko 10.000 metara.

Da je bomba padala iz aviona slobodnim padom, posada bombardera ne bi imala šanse da preživi eksploziju.

Prema procenama stručnjaka, demonstrirana snaga "Car-bombe" je iznosila oko 58 megatona TNT-a. Uspešna generalna proba

Vođe i javnost svih zemalja sveta bila je šokirana ovom generalnom probom za kraj sveta, što je dovelo do trajnog otkazivanja premijere.

Nakon dugotrajnih pregovora koji su usledili, 1963. godine su u Moskvi predstavnici SAD, SSSR-a i Velike Britanije potpisali sporazum o zabrani testiranja nuklearnog oružja u svemiru, pod vodom i na površini Zemlje.

Ravnoteža straha učinila je svoje.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: