Dokumenta: Neprocesuirani zločini 26 godina nakon "Oluje"

26 godina od akcije "Oluja", hrvatsko pravosuđe pokrenulo je četiri krivična postupka za ratne zločine nad krajiškim Srbima.

Izvor: Tanjug
Podeli
EPA-EFE/  ATTILA KISBENEDEK
EPA-EFE/ ATTILA KISBENEDEK

I to protiv ukupno devet pripadnika hrvatskih vojnih i policijskih snaga, objavljeno je danas na sajtu zagrebačkog Centra za suočavanje s prošlošću "Dokumenta".

U tekstu, povodom godišnice "Oluje", pozivaju se nadležne institucije u Hrvatskoj da pojačaju napore na procesuiranju svih počinilaca ratnih zločina i na jačanju saradnje sa pravosudnim telima u regionu.

"Dokumenta" navode da su dosadašnja suđenja rezultirala dvama osuđujućim punomoćnim presudama, za zločine u Prokljanu i Mandićima, te za zločin u Kijanima kod Gračaca.

U dva krivična postupka, za zločine u Prokljanu i Mandićima, te u Gruborima, donete su oslobadajuće presude, a jedan krivični postupak je obustavljen u fazi istrage (zločin u Ramljanima).

Pored toga, u hrvatskim državnim tužilaštvima evidentirano je 6.390 krivičnih prijava za zločine počinjene za vreme i nakon operacije "Oluja", od cega se 439 odnose na pripadnike hrvatskih oružanih snaga.

Po toj statistici, osuđeno je 2.380 osoba, ali javnost nikad nije bila upoznata s njihovim imenima i delima za koja su osuđene. Zločini u Golubiću kraj Knina, Mokrom Polju i u Radljevcu nisu procesuirani, navode "Dokumenta".

Kako se konstatuje, u javnosti su poznati zločini počinjeni potkraj avgusta i septembra 1995. u Gruborima, Gošiću i Varivodama, no valja napomenuti da su i u drugim mestima tokom i neposredno nakon vojno-policijske akcije počinjeni zločini nad srpskim civilima, "ali i nad delom etničkih Hrvata, koji su živeli u zajednici sa Srbima i ostali u svojim kućama".

U tekstu naslovljenom sa "Neprocesuirani zločini 26 godina nakon vojno-policijske operacije ''Oluja''", ističe se da mnogi od zločina koji su počinjeni još uvek nisu istraženi niti procesuirani, "što nažalost baca mrlju na čitavo hrvatsko društvo jer nismo pokazali dovoljnu političku zrelost za suočavanje s činjenicama iz vlastite prošlosti".

"Zločinci koji se kriju iza nacionalne pripadnosti imaju svoja imena i prezimena, baš kao i njihove žrtve, koje zaslužuju pravdu i pijetet. Stoga i ovog puta pozivamo sve nadležne institucije na pojačane napore na provođenju istražnih radnji, procesuiranju svih počinitelja ratnih zločina, kao i snaženju regionalne saradnje pravosudnih tela u postupcima za ratne zločine", ističu "Dokumenta".

U istom tekstu, takođe, se navodi da su na području Dalmacije i pripadnici srpskih vojnih i paravojnih snaga počinili brojne zločine nad civilima hrvatske nacionalnosti, kao i da se u Hrvatskoj tokom 1992. godine sklonilo za oko 800.000 prognanika i izbeglica iz Hrvatske i BiH, čiji se broj do jula 1995. smanjio na 400.000.

U centru "Dokumenta" smatraju da su svi ti razlozi su "zasigurno pridoneli odluci" o pokretanju "Oluje", od 4. do 7. avgusta 1995.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 175 idi na stranu