SPC bira patrijarha, način izbora jedinstven u svetu - "Političke igre nebitne, gledajmo na Hrista" VIDEO

Sabor Srpske pravoslavne crkve sastaće se sutra, 18. februara u 12 sati u kripti Hrama Svetog Save kako bi izabrao novog patrijarha.

Izvor: B92

Sreda, 17.02.2021.

20:00

SPC bira patrijarha, način izbora jedinstven u svetu -
EPA-EFE/ KOCA SULEJMANOVIC

U 9 sati biće održana sveta liturgija sa prizivom svetog duha,uobičajna za početak svakog Sabora.

Najveći broj vladika već je stigao u Beograd, a za sada je sigurno da Saboru neće prisustvati episkop australijsko novozelandski Siluan, zbog mera koje je Australija uvela protiv pandemije kovida, kao i episkop zapadnoevropski Luka zbog lošeg zdravstvenog stanja.

Upitno je i prisutstvo vladike vranjskog Pahomija koji je nedavno oboleo od korone.

Dolazak vladika se očekuje i tokom dana, a kako je rečeno Tanjugu deo njih će biti smešten u Patrijaršiji, a ostali po sopstvenom izboru.

Ovo će biti prvi put da se Sabor održava na nekoj lokaciji van Patrijaršije, a kao razlog za to što je izabran Hram Svetog Save je pandemija kovida i pogodniji uslovi koji postoje u ovom velikom prostoru da bi se sprovele mere zaštite.

U izboru su 34 vladike, koje ispunjavaju uslov da preuzmu tron SPC, a o njihovom izboru odlučivaće ukupno 43 crkvena velikodostojnika.

Kandidati za patrijarha mogu biti sa najmanje pet godina eparhijske službe.

Tom saboru prisustvuju sve aktivne vladike i najmanje dve trećine arhijereja.

Kako izgleda samo biranje?

Biranje se odvija u dva kruga.

U prvom krugu glasanje je tajno, a biraju se tri kandidata koji dobiju više od polovine glasova članova izbornog Sabora.

Pre nego što bilo koje ime završi u koverti, kandidati – a uslove ispunjava njih čak 34 – moraju da dobiju natpolovičnu većinu glasova. To znači: u slučaju da svi crkveni velikodostojnici koji imaju pravo glasa zaista budu prisutni ili ovlaste nekoga da umesto njih glasa, kandidat mora da sakupi najmanje 22 glasa kako bi svoje izglede da se popne na svetosavski tron povećao od 1:34 na 1:3.

Glasanje se ponavlja sve do trenutka dok se ne izaberu trojica kandidata sa potrebnim brojem glasova. Kada se saznaju imena trojice kandidata, prelazi se na biranje žrebom, odnosno "apostolskim načinom".

Članovi Sabora prelaze na službu, koju služi najstariji arhijerej po hirotoniji. Tokom te službe, tri imena stavljaju se u zasebne koverte, a one u jevanđelje.

U određenom delu službe, jedan od monaha, izabran od Sabora, izvlači kovertu u kojoj je ime novog patrijarha.

Ove godine monah Matej će izvući jednu od koverata, koju predaje predsedavajućem Sabora. Arhijerej koji je do tog trenutka vodio Sabor je upravo onaj koji dobija čast i obavezu da saopšti ostalim episkopima ime novog patrijarha.

On otvara i druge dve koverte kako bi se svi učesnici Sabora uverili da su izbori bili regularni. Nakon toga se proglašava izbor novog poglavara SPC.

Uslovi napravljeni da nema spoljnog uticaja

Ovakav način izbora predložio je patrijarh German pre 33 godine, kako državne vlasti ne bi mogle da budu upletene u izbor patrijarha, tako da Crkva ima potpunu
autonomiju u tom izboru.

Potrebno je naglasiti da ovakva praksa izbora poglavara crkve putem žreba ne postoji nigde u pravoslavnom svetu.

Ni u SPC nije bila prisutna sve do 1990. godine, kada je prvi u duhu te apostolske tradicije izabran patrijarh Pavle, zamenivši na tronu obolelog poglavara Germana, u čijem je mandatu i definisan ovaj sistem.

Mada je retka, ta praksa je legitimna i proističe iz novozavetnog izbora apostola Mateja, koji je žrebom izabran posle Judinog izdajstva, i zato je i uvedena u Ustav SPC. To se desilo maja 1967. godine na redovnom zasedanju sabora, kada je umesto glasanja uveden apostolski žreb.

Pretpostavke su da je to tada urađeno kako bi se onemogućio uticaj politike na izbor verskog poglavara, koja je bila dominantna u autoritarnom društvu kakvo je bilo jugoslovensko u vreme komunizma.

Ipak, i nakon pada komunizma, žreb je zadržan pa je i 2010. godine tako izabran i patrijarh Irinej.

Doduše, Sabor je princip apostolskog žreba 2000. godine promenio i odlučio da se poglavar opet bira glasanjem, međutim, pet godina kasnije, ta odluka je povučena.

Motivi tog povlačenja bili su u tome što se i tada smatralo da je uticaj politike na dešavanja u Crkvi i dalje prisutan.

Inače, pored SPC, u 20. veku je još samo Ruska pravoslavna crkva 1917. izabrala apostolskim žrebom za svog patrijarha episkopa Tihona Belavina.

Ni Irinej ni Pavle nisu bili favoriti

EPA-EFE/SASA STANKOVIC
Verski analitičar Draško Đenović rekao je da postoje favoriti za novog patrijarha, ali da to ne mora da znači ništa.

"Postojali su favoriti kad je izabran patrijarh Pavle i kad je izabran Irinej. Ko god bude izarbran za patrijarha, ako to nije osoba koju vodi Duh sveti, Crkvi neće biti dobro, zato je najvažniije da vernici svoj pogled imaju uperen na Hrista, nisu bitne dnevno-političke igre oko vladika ili oko nekih dešavanja u crkvi", napomenuo je on.

Đenović je pozvao sve da se manu priča o tome ko bi mogao biti novi patrijarh i ko je šta uradio.

U izboru bili Amfilohije i Irinej bački

EPA-EFE/ KOCA SULEJMANOVIC
Podsetimo, pri izboru Irineja, u uži izbor ušla trojica arhijereja, koji su dobili više od polovine glasova članova Izbornog sabora.

U prvom krugu kandidat za patrijarha je postao mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, u drugom krugu episkop niški Irinej, a treći kandidat, izabran u četvrtom krugu, bio je episkop bački Irinej.

Sa svetog jevanđelja koverat sa imenom patrijarha izabrao je arhimandrit Gavrilo, nastojatelj manastira Lepavine.

Odmah nakon izbora oglasila su se crkvena zvona na Sabornoj crkvi, označavajući da je izabran patrijarh.

Ustoličenje je usledilo već dan nakon izbora u Sabornoj crkvi, a izvršeno je i svečano uvođenje u tron patrijarha srpskih u Pećkoj patrijaršiji, istorijskom sedištu poglavara Srpske pravoslavne crkve.

Neće izostati ustoličenje u Pećkoj patrijaršiji

EPA-EFE/ VALDRIN XHEMAJ
Mitropolit dabrobosanski i čuvar patrijaršijskog trona SPC Hrizostom kaže da će se i ustoličenje 46. patrijarha obaviti u Pećkoj patrijaršiji.

"Ustoličenje će uslediti i u Pećkoj patrijaršiji, a Sinod će odlučiti kada - možda u septembru, oktobru", navodi mitropolit.

Od kada je preminuo patrijarh Irinej do sada čuvar patrijaršijskog trona bio je mitropolit dabrobosanski Hrizostom.

Podsetimo, patrijarh srpski Irinej umro je je 20. novembra 2020. godine u 91. godini posle borbe sa koronavirusom. Saboru je trebalo da predsedava episkop šabački Lavrentije, međutim, on je danas završio u bolnici tako da će predsedavati episkop sremski Vasilije.

Ko su kanidati

Mitropoliti

Hrizostom Jević (arhiepiskop sarajevski, mitropolit dabrobosanski i egzarh sve Dalmacije)

Porfirije Perić (mitropolit zagrebačko-ljubljanski)

Episkopi

Nikanor Bogunović (episkop banatski)

Jefrem Milutinović (episkop banjalučki)

Irinej Bulović (episkop novosadski i bački, somborski i segedinski)

Sergije Karanović (episkop bihaćko-petrovački i rmanjski)

Ignatije Midić (episkop požarevačko-braničevski)

Joanikije Mićović (episkop budimljansko-nikšićki i administrator Mitropolije crnogorsko-primorske)

Pahomije Gačić (episkop vranjski)

Gerasim Popović (episkop gornjokarlovački)

Justin Stefanović (episkop žički)

Fotije Sladojević (episkop bijeljinski i zvorničko-tuzlanski)

David Perović (episkop kruševački)

Atanasije Rakita (episkop mileševski)

Jovan Ćulibrk (episkop pakračko-slavonski)

Teodosije Šibalić (episkop raško-prizrenski i kosovsko-metohijski)

Vasilije Vadić (episkop sremski)

Ilarion Golubović (episkop timočki)

Lavrentije Trifunović (episkop šabački i administrator Eparhije valjevske)

Jovan Mladenović (episkop šumadijski i administrator Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke) Episkopi u dijaspori

Longin Krčo (episkop novogračaničko-srednjozapadnoamerički)

Andrej Ćilerdžić (episkop austrijsko-švajcarski)

Dositej Motika (episkop britansko-skandinavski)

Lukijan Pantelić (episkop budimski i administrator Eparhije temišvarske)

Grigorije Durić (episkop diseldorfski i nemački)

Maksim Vasiljević (episkop zapadnoamerički)

Luka Kovačević (episkop zapadnoevropski)

Irinej Dobrijević (episkop istočnoamerički)

Mitrofan Kodić (episkop kanadski) Vikarni episkop

Antonije Pantelić (vikarni episkop moravički, Arhiepiskopija beogradsko-karlovačka) Pravoslavna ohridska arhiepiskopija:

Jovan Vraniškovski (arhiepiskop ohridski i mitropolit skopski i mjestobljustitelj veleško-povardarski).

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

18 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: