Od "neće šetati" do "nije brak": Zašto je legalizacija istopolnih zajednica uzbudila Srbiju?

Srbija je načinila još jedan korak ka legalizaciji istopolnih brakova. Zakon bi mogao da bude usvojen na leto. Velika pobeda ili tek početak borbe?

Izvor: B92

Sreda, 10.02.2021.

11:30

Od
EPA/KOCA SULEJMANOVIC

Prve pokušaje šetnji pripadnika LGBT populacije obeležilo je brutalno nasilje.

Ipak, godinu za godinom, "Prajd" okuplja sve više učesnika, incidenata i poruka "Neće šetati" gotovo da i nema, a vest o predlogu zakona dolazi posle 20 godina od početka aktivne borbe za prava LGBT populacije.

Kratka istorija Prajda

Prvi put su 2001. godine pripadnici LGBT populacije izašli na ulice da traže svoja prava. To je bio i prvi pokušaj organizacije parade ponosa – pod sloganom "Ima mesta za sve".
EPA-EFE/ KOCA SULEJMANOVIC
Tada su i organizatore i one koji su podržali pripadnike LGBT populacije napale grupe koje se oštro protive istopolnim zajednicama. Okupljanje je obeležilo nasilje na ulicama Beograda u kome je više ljudi povređeno.

Osam godina kasnije, 2009. pokušana je organizacija druge “Povorke ponosa”. Iako su organizatori dobili podršku medija i javnih ličnosti, stizao je i veliki broj pretnji. Bile su najavljene stroge mere obezbeđenja, prisustvo velikog broja pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova.

Ipak, dan uoči održavanja, organizatori su odustali od povorke, jer je MUP doneo odluku o premeštanju skupa iz centra grada na plato ispred Palate Srbija, što je protumačeno kao zabrana šetnje.

Uprkos rečima tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Ivice Dačića, koji je tvrdio da skup nije zabranjen, već premešten iz bezbednosnih razloga, organizacioni odbor “Povorke ponosa“ smatrao je da je povorka zabranjena.

“Povorka ponosa” održana 2010. godine ostaće upamćena po sukobima na ulicama srpske prestonice.

Od 2014. godine, u Beogradu se svake godine organizuje “Prajd”.

Paradu ponosa 2017. godine obeležilo je i prisustvo premijerke Srbije Ane Brnabić, koja je i sama pripadnica LGBT zajednice. Šetnji je prvi put prisustvovao i gradonačelnik Beograda, a na toj funkciji je tada bio Siniša Mali.

Parada planirana za 2020. godinu odložena je zbog epidemiološke situacije, te je slogan bio “Solidarni i u četiri zida”.

Značajan korak, ali...

U utorak je vest o predlogu zakona o istopolnim zajednicama obradovala pripadnije LGBT populacije i one koji podržavaju njihovu borbu za prava. Kako je tada rekla ministarka za ljudska prava i društveni dijalog Gordana Čomić, zakon bi trebalo da se nađe u Skupštini do kraja prolećnog zasedanja.

U izjavi za B92.net predsednik Gej lezbejskog info-centra Predrag Azdejković rekao je da očekuje da će zakon biti usvojen i dodao da se "Vlada, a i ministarka Čomić ne bi upuštali u ceo proces da nisu sigurni da će to biti usvojeno".

Istovremeno, Goran Miletić, direktor organizacije Sivil rajts difenders za Evropu, rekao je za B92.net da je ovo "istorijski korak za LGBT zajednicu u Srbiji".

On je objasnio da je zakon ključan za sve osobe koje su u životnoj zajednici sa osobama istog pola, jer će zahvaljujući njemu "moći da nasleđuju jedni druge u slučaju smrti, da posećuju u bolnicama ili zatvoru, da stiču imovinu zajedno, da ostvare zdravstveno osiguranje na osnovu zaposlenja partnera itd".

"To ne košta ništa građane Srbije, niti će se zbog ovoga bilo kome umanjiti prava, ali nama koji dobijamo mogućnost da živimo sa onima koje volimo - to veoma mnogo znači", dodao je.

... samo prvi od šest zahteva

Iako značajan, ovo je samo prvi korak i nada za ispunjenje i ostalih zahteva LGBT zajednice u Srbiji. Naime, usvajanje Zakona o registrovanim partnerstvima prvi je od šest zahteva.

Drugi zahtev je usvajanje Zakona o rodnom identitetu i poboljšanje zdravstvenih usluga za trans osobe.

Treći je brza i adekvatna reakcija državnih organa i javna osuda predstavnika vlasti na govor mržnje i zločine motivisane mržnjom prema LGBT+ zajednici.

Četvrti je usvajanje lokalnih akcionih planova za LGBT+ zajednicu.

Peti zahtev je izvinjenje svim građanima Srbije koji su pre 1994. godine bili sudski i na druge načine progonjeni zbog svoje seksualne orijentacije i rodnog identiteta.

Šesti zahtev je obrazovanje i edukacija mladih o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu.

Takođe, veliko pitanje ostaje i pravo na usvajanje dece. U Srbiji to pravo još nije regulisano, te ostaje da se vidi da li će donošenje ovog zakona doneti pomak i što se ovog pitanja tiče.

Šta kažu građani?

Sudeći po anketi portala B92.net, građani ipak ne podržavaju vest o predlogu zakona o istopolnim zajednicama. Stiglo je više od 17.000 glasova, a većina građana se na pitanje da li su saglasni sa legalizacijom istopolnih brakova odlučilo za opciju “ne”.

Sudeći i po komentarima čitalaca - dve podeljene struje plan koji znači "više od ničega - manje od braka" - nije baš previše pomirio.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

24 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: