SB UN: Ambasadori pozdravili nastavak dijaloga

U Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija danas je održana sednica na kojoj se raspravljalo o šestomesečnom izveštaju UNMIK-a o situaciji na Kosovu.

Izvor: Tanjug

Sreda, 21.10.2020.

22:22

SB UN: Ambasadori pozdravili nastavak dijaloga
EPA-EFE/ SALVATORE DI NOLFI

Aambasadori su iskoristili priliku da pozdrave nastavak dijaloga i potpisivanje Vašingtonskog sporazuma.

Šef Unmik-a Zahir Tanin na početku sednice pozdravio je nastavak dijaloga Beograda i Prištine i pozvao obe strane da kroz konstruktivan dijalog reše sva otvorena pitanja.

On je ocenio da je ukidanje taksi koje je Priština uvela na robu iz centralne Srbije otvorilo vrata nastavku dijaloga, koji je opet doveo do potpisivanja vašingtonskog sporazuma 4. septembra, kao i da su nedavni sastanci u Vašingtonu i Briselu pokazali potencijal za napredak.

Tanin je, govoreći o radu Specijalnog suda, naveo da su u junu objavljeni predlozi optužnica protiv Hašima Tačija i Kadrija Veseljija, kao i da su pojedine reakcije prištinske javnosti u vezi sa objavljivanjem optužnica zabrinjavajuće, uključujući i pokušaje da se dovede u pitanje legitimitet specijalizovanih veća i tvrdnje da je politički motivisan.

Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić zaključio je da je početkom septembra napravljen korak u dobrom smeru, kada se radi o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, kao i da pregovori nisu laki jer i dalje postoje značajne razlike u pristupu.

Dačić je ocenio da je Priština obmanula ne samo Srbiju već i EU, jer je nakon potpisivanja Briselskog sporazuma odbila da ga sprovede i formira Zajednicu srpskih opština, sa obrazloženjem da nije u skladu sa kosovskim ustavom.

Kako je rekao sporazum iz Vašingtona je Priština počela da krši u delu koji se odnosi na jednogodišnji moratorijum na aktivnosti u vezi sa priznanjem tzv. Kosova, tako što je nastavila da lobira za nova priznanja i na taj način urušava poverenje i obesmišljava dogovore postignute u dobroj veri.

Istovremeno, on se upitao šta bi se desilo da je Srbija odlučila da ne sprovede svoje obaveze i da li bi međunarodna zajednica tada imala strpljenja, razumevanja i izgovora kao što ih ima za predstavnike Prištine.

Dačić je dodao da se čak i u vreme pandemije i dodatno otežanih uslova života akti usmereni protiv srpske zajednice nastavljaju istim intenzitetom navodeći kao primer nedavne napade na Srbe u nekoliko kosovskih sela.

Nakon njega reč je dobila ministarka spoljnih poslova privremenih prištinskih institucija Meljiza Haradinaj Stubla navodeći da Beograd opstruiše prijem Kosova u međunarodne organizacije, ukljućujući Interpol.

Predstavnica Prištine optužila je Srbiju "da ne priznaje krivicu za prošle sukobe", i ukazala da "mir u regionu neće biti moguć dok kosovski Albanci ne dočekaju pravdu".

Ona je optužila Beograd za kršenje nekoliko tačaka Vašingtonskog sporazuma, navodeći moratorijum, 5G i nestale osobe, kao i da narušava stabilnost u regionu.

Ambasadori pri UN koji su nakon toga juyeli reč, pozdravili su potpisivanje vašingtonskog sporazuma.

Zamenica američke ambasadorke pri UN, Čerit Norman Šalet ocenila je kao istorijski dan kada su predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer privremenih prištinskih institucija Avdulah Hoti u Beloj kući potpisali sporazum o ekonomskoj normalizaciji odnosa i pohvalila dvojicu lidera da su pokazali ogromnu hrabrost upustivši se u pregovore.

"Obaveze koje su preuzeli Kosovo i Srbiju su značajan korak ka napred i stvoriće više prilika za širu saradnju", naglasila je predstavnica SAD i dodala da će SAD pažljivo pratiti sprovođenje sporazuma iz Vašingtona za koji je rekla da je najveća prilika za veliki napredak.

Ruski ambasador pri UN Vasilij Nebenzja rekao je da su zabrinjavajući pozivi da se uklone granice između Albanije i Kosova, ali i pozdravio aktivnosti predstavnika EU u pregovorima Beograda i Prištine, Miroslava Lajčaka, izražavajući nadu da se briselski izaslanik uspeti da "napravi napredak ka postizanju sporazuma".

On je kazao da se još od 2012. godine i izveštaja Dika Martija čeka ozbiljna istraga zločina počinjenih na teritoriji Kosova, kao i da je Rusija zabrinuta zbog serije skandala oko dokumenata koji su procurili iz Specijalnog suda kako bi se zadovoljili interesi lokalnih političara.

On je dodao i da se posebna pažnja mora posvetiti zaštiti crkava na Kosovu, navodeći primer izgradnje puta ka Crnoj Gori u zaštićenoj zoni kod manastira Visoki Dečani.

Zamenik kineskog ambasadora Geng Šuang pozvao je Beograd i Pristinu da sprovode dogovorene sporazume, ocenivši da sporazum o ekonomskoj normalizaciji odnosa iz Vašingtona predstavlja važan korak ka ostvarivanju napretka.

On je naglasio da Kina poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Srbije, da razume legitimnu zabrinutost Srbije po pitanju Kosova i da ceni napore Srbije za političko rešenje kosovskog pitanja.

Kineski diplomata je istovremeno izrazio zabrinutost zbog izgradnje puteva oko manastira Dečani.

Nemački ambasador pri UN pozdravio je nastavak dijaloga Beograda i Prištine pod pokroviteljstvom EU i ukazao i na važnost Specijalnog suda, navodeći da je to važan deo izgradnje vladavine prava i okončavanja nekažnjivosti.

Britanski predstavnik zatražio je da se preispita uloga UNMIK na KiM, navodeći da je situacija značajno drugačija u odnosu na 1999. godinu, kada je počeo mandat te misije.

On je, takođe, pozdravio nastavak dijaloga pod pokroviteljstvom EU, kako i napredak koji su dve strane ostvarile u Vašingtonu.

"Normalizacija odnosa između Kosova i Srbije ključna je za regionalnu stabilnost i prosperitet", poručio je britanski diplomata.

Prema njegovim rečima Britanija podržava rad Specijalizovanih veća i specijalizovanog tužilaštva i pozvao zvaničnike da se uzdrže od retorike koja bi mogla da povredi porodice žrtava rata, navodeći da London snažno podržava vladavinu prava.

Francuska ambasadorka je ocenila je da je jedan od glavnih izazova na KIM "puna normalizacija odnosa sa Srbijom".

"Sveobuhvatni, definitivni i pravnoobavezujući sporazum je preduslov da se Srbija i Kosovo pridruže EU", poručila je ona.

Tokom govora ambasadori Velike Britanije i SAD su zatražile da se preispita uloga UNMIK-a na Kosovu i Metohiji, čemu se usprotivio ruski ambasador Nebenzja.

Na početku sednice desile su se dve malo neuobičajene situacije.

Prva, kada je ruski ambasador Vasilij Nebenzja oštro upozorio ministarku spoljnih poslova privremenih prištinskih institucija Meljizu Haradinaj Stublu da će biti isključena sa narednog sastanka ukoliko budu prikazivani kosovski simboli, a zbog toga što se u onlajn uključenju na sednicu predstavnice Prištine, videla zastava tzv. Kosova.

Druga neuobičajena situacija bila je kada je nemački ambasador opomenuo Nebenzju da je prekinuo Haradinaj Stublu, da nije dozvolio prištinskoj predstavnici da završi obraćanje i kritikovao ga da nije dozvolio da se Savetu bezbednosti obrati i specijalni izaslanik EU Miroslav Lajčak.

Takođe, zamerio je srpskom šefu diplomatije da mu je govor "kopi pejst ranijih intervencija", a povodom politike povlačenja priznanja nezavisnosti tzv. Kosova, ocenivši da "naši srpski prijatelji pucaju sami sebi u nogu".

Ova sednica SB UN zbog pandemije koronavirusa održana je putem video linka.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: