Operacija "Rubikon": Kako je Jugoslavija raskrinkala jednu od najvećih špijunskih afera u istoriji

Tajne službe SAD i Zapadne Nemačke su u tajnoj operaciji "Rubikon" decenijama špijunirale 130 zemalja i Ujedinjene nacije.

Izvor: Dojèe vele

Ponedeljak, 24.02.2020.

12:00

Operacija
Ilustracija: Depositphotos/dusica69

Špijuniranje jeste zadatak tajnih službi, ali u ovoj operaciji je posebno to što su nemački BND i američke CIA i NSA bile tajni vlasnici firme Kripto AG sa sedištem u Švajcarskoj.

Manipulisali su uređajima za šifriranje, koje su obaveštajne službe širom sveta nabavljale za velike pare u uverenju da kupuju bezbedne mašine iz neutralne zemlje.

Uređajima za Jugoslaviju je manipulisao BND. Konkretno, transparentni algoritam koji su CIA i BND mogli da čitaju razvio je zaposleni potpisan sa "S".

Osim vrednih informacija, ove tajne službe prevarom su zaradile milione, možda i milijarde.

Iako su aferu nedavno raskrinkali nemački i švajcarski javni servisi ZDF i SRF te američki Vašington post, brojna pitanja su ostala bez odgovora. Ko je od političara bio upućen u ove mahinacije? Ko je lagao svoj parlament? Šta je bilo sa zarađenim novcem? I kako su ovako stečena saznanja uticala na istoriju druge polovine dvadesetog veka?

Za sada niko od upućenih aktera koji su još živi ne želi da govori.

Jedini je Bernd Šmitbauer, ministar kancelarskog ureda u vreme Helmuta Kola, potvrdio da je operacija "Rubikon" postojala i rekao da je ona doprinela tome da "svet bude sigurniji i mirniji".

Kako su dokumenta dospela do javnosti?

Sve je počelo septembra 1999. na jednom susretu veterana zapadnih tajnih službi u Berlinu, starih prijatelja i poznanika iz vremena Hladnog rata, navodi Dojče vele.

Učesnici sastanka su bili ponosni jer su decenijama upravljali najvećom špijunskom operacijom u istoriji.

Reč je o operaciji koja je prvo nazvana Theasaurus (Riznica), a zatim od kasnih osamdesetih "Rubikon".

Šteta bi bilo da se priča o takvom uspehu nekako ne sačuva za potomstvo, pa su tako tajni agenti odlučili da naprave završni izveštaj, neku vrstu hronike te operacije.

Američki izveštaj pod imenom "Minerva" i nemački pod nazivom "Rubikon" imaju ukupno 280 stranica.

Pre dve godine te izveštaje je dobio Piter Miler, autor dokumentaraca o tajnim službama za drugi program nemačke televizije.

Potom su novinari uključili kolege iz Švajcarske i Amerike i dugo proveravali materijal prie nego što su 11. februara ove godine objavili priču.

Jugoslavija je otkrila prevaru

Ispostavilo se da su zapadne tajne službe imale čitav svet na dlanu, iako glavni rival SSSR, kao ni Kina, nije bio među kupcima uređaja za šifriranje firme Kripto AG.

Međutim, Jugoslavija se skoro od početka nalazi na spisku kupaca firme i bila je jedna od najboljih mušterija. Istovremeno je bila važna meta špijuniranja.

U izveštaju CIA se vidi da je Jugoslavija još 1957. kupila 121 mašinu za šifrovanje tipa CX 52.

Izveštaj BND navodi da je Jugoslavija tada kupila samo stare mehaničke Kripto uređaje koje su CIA i NSA najverovatnije mogle da presreću.

Negde oko 1978. Jugoslavija je za više stotina hiljada švajcarskih franaka kupila veliku količinu tada savremenih elektronskih aparata tipa MCC-314 za vojsku koji su naravno bili manipulisiani. Međutim, Jugoslavija je imala i svoje stručnjake i prevara je brzo otkrivena.

Uređajima za Jugoslaviju je manipulisao BND. Konkretno, transparentni algoritam koji su CIA i BND mogli da čitaju razvio je zaposleni potpisan sa "S".

"S je koristio šemu za sinhronizovanja unapred kako bi uređaj učinio čitljivim. Nemačka šema je, međutim, bila previše transparentna, pa je nekoliko kupaca, među kojima su bili Jugosloveni i Austrijanci, otkrili čitljivost mašine", navodi se u američkom izveštaju.

Ljudi iz JNA su tražili od Kripto AG da im pošalju specijalistu da popravi uređaj inače će otkriti tajnu. Zbog toga vrh firme Kripto AG održava hitan sastanak.

Mesec dana kasnije Bruno fon Ah, inženjer koji nije bio upućen u manipulisanje, niti je znao ko su pravi vlasnici firme, leti za Beograd i otkriva da uređaj može da se učini nečitljivim, odnosno bezbednim.

Posle toga Jugoslavija više nije bila tema u Kripto AG, dok nije počeo rat devedesetih.

Bruno fon Ah u intervjuu za SRF kaže da su tada došli ljudi iz uprave i pitali ga kakvi su uređaji prodati Jugoslaviji. Tada mu je postalo jasno za koga radi.

Pokušali su da prisluškuju JNA, odnosno srpsku stranu koja je nasledila opremu, ali im to nije uspevalo.

Špijuniranje trajalo do pre dve godine?

Švajcarska televizija u svojoj emisiji o "Rubikonu" navodi da je šef razvoja u firmi (u izveštajima potpisan kao "F"), nakon što je otpušten, vlastima u Bernu prijavio da se u Kripto AG prave manipulisani uređaji.

Najkasnije 1978. švajcarske vlasti su znale o čemu se radi.

Bilo je i drugačijih problema sa špijuniranjem, kao u slučaju Nigerije, koja je kupila veliki broj manipulisanih uređaja, ali rezultata nije bilo.

Posle dve godine, predstavnik Kripto AG je poslat da vidi o čemu se radi. Uređaje je pronašao u skladištu, neotpakovane.

Operaciju "Rubikon" je najviše ugrozio poznati slučaj kada je inženjer Kripto AG Hans Biler uhapšen i devet meseci držan u zatvoru u Teheranu.

Ubrzo nakon toga, tadašnji šef BND Konrad Porcner jasno je dao do znanja direktoru CIA Džemsu Vulsiju da operacija više nema podršku političkog vrha Nemačke.

BND je septembra 1993. prodao Amerikancima udeo u Kripto AG za 17 miliona dolara.

Nemački obaveštajci su bili nezadovoljni zato što moraju da prekinu tako uspešnu operaciju koju je CIA nastavila bez njih, navodno sve do 2018.

Za sada nema odgovornih

Informacije o operaciji "Rubikon" preneli su mediji širom sveta, međutim čudi mali broj reakcija.

"Zahvaljujući američkim sankcijama, Kripto nam nije prodao ništa u posljednjih 25 do 30 godina. Sankcije imaju i dobrih strana, to je jedna od njih", rekao je ironično Mohamed Zarif, iranski šef diplomatije.

Veruje se da je tek novinarsko istraživanje otkrilo Irancima da je i BND učestvovao u špijunskim operacijama protiv njih.

Jedino se u Švajcarskoj desio pravi politički "zemljotres".

Istražni odbor Parlamenta verovatno će se baviti pitanjem ko je od odgovornih u politici kada i šta znao o aktivnostima Kripto AG.

Tužilaštvo je pokrenulo istragu, a navodno sigurne švajcarske banke grozničavo proveravaju da li je Kripto AG manipulisao i njihovim šifrovanim faks-mašinama.

Jer, u pitanje je doveden ni manje ni više nego neutralni imidž Švajcarske, od kojeg ta alpska zemlja decenijama profitira.

U Belgiji vojna obaveštajna služba istražuje potencijalni opseg prisluškivanja.

U Austriji su se predstavnici ministarstva odbrane, unutrašnjih i spoljnih poslova sa američkim diplomatom i zatražili informacije da li je austrijska vlada bila na meti špijunskih napada.

U Nemačkoj vlada čudna tišina.

Doduše, Parlamentarni kontrolni odbor bavi se operacijom "Rubikon" i posebno je brine pitanje u kojoj su meri vlade od 1970-1993. na čijem čelu su bili kancelari Vili Brant, Helmut Šmit i Helmut Kol od Bundestaga skrivale milionsku zaradu od učešća BND u Kripto AG.

Prema istraživanju ZDF, postoji sumnja da je savezna vlada svojevremeno lagala kontrolni odbor.

U pismenom odgovoru na upit ZDF, Konstantin fon Noc, poslanik Zelenih i član tog odbora, rekao je da će na sledećem sastanku zatražiti odgovarajući izveštaj od savezne vlade i odgovore na pitanja koja se nameću izveštajem o operaciji "Rubikon".

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

32 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Bure baruta pred eksplozijom: Počinje veliki rat?

Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.

20:40

17.4.2024.

1 d

Svet

Uništeno; Zelenski: Hvala na preciznosti

U ukrajinskom napadu na vojni aerodrom na Krimu u sredu ozbiljno su oštećena četiri lansera raketa, tri radarske stanice i druga oprema, saopštila je danas Ukrajinska vojna obaveštajna agencija.

14:21

18.4.2024.

16 h

Politika

Mediji: Ultimatum za Srbiju

Višegodišnja dilema "Kosovo ili Evropska unija", koja je lebdela nad Srbijom, dobiće svoj praktični izraz sledeće nedelje, pišu mediji.

13:01

17.4.2024.

1 d

Podeli: