Kako pišu "Večernje novosti", ideja je da komisija počne da radi do 24. marta, na godišnjicu početka bombardovanja, a biće formirana odlukom Vlade Srbije, koja će obezbediti i sredstva za njen rad.
Kako objašnjavaju "Novosti", struktura će se zasnivati na vertikalnoj organizaciji - od lokalne policijske stanice i vojnih odseka, do grobalja i crkvenih parohija.
U ministarstvima, posebno vojnom i MUP-u,, kao i VBA i BIA, i na nivou pokrajine i lokalnih samouprava, biće formirane radne grupe za istraživanja, koje će imati saradnike i privremena radna tela.
Svi oni će biti "pod kapom" državne komisije, dodaju "Novosti".
Ni posle dve decenije ne postoji tačan spisak svih žrtava, a procenjuje se da je od 24. marta do 10. juna 1999. poginulo između 1.500 i 2.500 ljudi, a oko 6.000 ranjeno.
Međutim, njihova imena niko nije popisao, niti je napravio jedinstvenu bazu podataka.
Za sada se zna da je za 78 dana agresije poginulo najmanje 79 dece i 754 pripadnika Voske i MUP-a.
Ukoliko bi se posmatrao period od 1. januara 1998. do kraja bombardovanja, ubijena su 1.002 pripadnika vojske i policije.
Za 11 nedelja svakodnevnih vazdušnih napada, NATO je izvršio 2.300 udara na tadašnju SR Jugosalviju i bacio 22.000 tona projektila, među kojima 37.000 zabranjenih kasetnih bombi i bombi punjenih obogaćenim uranijumom.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 28
Pogledaj komentare