"Kako je ustaša dobio ulicu u Beogradu"

Pod naslovom "Ustaša ima ulicu u Beogradu" zagrebački dnevnik navodi da je "nedavno službeno objavljeno da je nekadašnja Ulica Stevana (Stjepana) Filipovića promenila naziv u Ulica Emila Perške".

U obrazloženju odluke navodi da je "Perška bio profesionalac, zvezda jugoslovenskog fudbala i prvi igrač koji je odigrao 10 utakmica za nacionalni tim u prvoj deceniji nekadašnje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca".

Jutarnji list međutim dodaje da se, kada je već odlučeno da Perška dobije ulicu, otkrilo da je on bio i hrvatski nacionalista koji je od uspostavljanja NDH do kraja rata radio u policiji.

Odlukom beogradskih vlasti, kako dodaje zagrebački dnevnik, ulica je oduzeta Stjepanu Filipoviću, Hrvatu koji je kao partizanski komandant, pogubljen u Srbiji, a njegova slavna fotografija na kojoj stoji uzdignutih ruku nalazi se u sedištu UN, dok je njegov spomenik u Hrvatskoj, dignut u vazduh.

Za razliku od Filipovića, koji je bio Hrvat i jugoslovenski orijentisani komunista, Perška je po nacionalnosti Slovak, ali politički, žestoki Hrvat, piše Jutarnji list dodajući da ga to ipak nije sprečavalo da između 1920. i 1928. igra za reprezentaciju Kraljevine SHS, za koju je nastupao na Olimpijskim igrama 1920, 1924. i 1928.

Navodeći podatke iz njegove biografije, zagrebački dnevnik dodaje da hrvatski desničari slave Emila Peršku zbog načina kako je navodno skončao. Tvrdi se da nije pobegao pred partizanima nego ih je s oružjem dočekao u svojoj kući na Zvezdi, i tada je ubijen. Samo, koliko je poznato, ne postoje svedoci ni materijalni dokazi koji potvrđu tu priču, piše Jutarnji list.